MAĐARSKA i Poljska priopćile su danas da su europskom sudu podnijele žalbu kako bi poništile reformu direktive o izaslanim radnicima koju je nedavno prihvatilo 28 zemalja nakon mučnih pregovora, kako bi tim radnicima osigurale istu plaću za isti posao na istom mjestu.

Mađarska vlada u priopćenju ističe da je podnijela žalbu Sudu pravde Europske unije (CJEU) u nadi da će poništiti novu direktivu koju je u svibnju odobrio Europski parlament.

Poljska je pak izvijestila da je jučer CJEU podnijela prigovor na reformu tog sustava koji je Europljanima omogućavao da rade u inozemstvu, a doprinose uplaćuju u matičnoj zemlji.

Izaslani radnik primat će istu plaću kao i lokalni

Ovom reformom 28 zemalja EU-a se dogovorilo da će izaslani radnik ubuduće primati istu plaću kao i lokalni, ne samo minimalnu plaću u zemlji odredišta kao što je bio slučaj u prvoj direktivi iz 1996., nego i sve bonuse predviđene u toj zemlji - naknadu za rad na hladnoći, za teške uvjete rada, za staž, trinaestu plaću i slično.

Postignuta je i nagodba da se maksimalno trajanje takvog rada ograniči na 12 mjeseci s mogućnošću produljenja za šest mjeseci.

Ova reforma uvodi obveze i ograničenja koji se kose sa zabranom diskriminacije, navodi se u priopćenju službe mađarskog premijera Viktora Orbana.

Poljski ministar vanjskih poslova kritizirao novi dokument

U Varšavi je zamjenik ministra vanjskih poslova Kondrad Szymanski kritizirao "protekcionistički značaj" novog dokumenta koji se, prema njegovu mišljenju, kosi s načelom slobode kretanja radnika i usluga.

Dvadeset osam ministara rada EU-a donijelo je u listopadu 2017. zajedničko stajalište o reformi unatoč protivljenju Poljske, Mađarske, Litve i Latvije.

Poljska s oko 500.000 svojih državljana koje svake godine upućuje na rad u EU najviše može izgubiti reformom sustava.