POTPREDSJEDNIK vlade i ministar financija Zdravko Marić potvrdio je danas da bi Hrvatska do kraja ljeta ove godine trebala dobiti predujam, odnosno 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), odnosno 750 do 800 milijuna eura.

Odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice vlade, Marić je izvijestio da su državne institucije RH dosad odradile 45 sastanaka u cilju pripreme nacionalnog plana za oporavak i otpornost, dinamika oko pripreme bi se trebala i intenzivirati, s obzirom da je obaveza poslati finalnu verziju tog dokumenta do kraja travnja, nakon čega slijedi evaluacija dokumenta od strane Europske komisije (EK).

"S obzirom na vrlo intenzivnu komunikaciju s Komisijom za očekivati je da će taj proces brzo ići, pa bi sukladno tome tada trebali biti i odobreni programi i sve ono što će u njima pisati", rekao je Marić.

Možemo računati na 13 posto predujma, odnosno između 750 i 800 milijuna eura

U proračunu za ovu godinu velik dio tih sredstava nije planiran kao prihod, međutim, prema posljednjim informacijama, istaknuo je Marić, može se računati na 13 posto predujma za prvu godinu korištenja, dakle 2021. godinu, od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava.

"U prijevodu, to je negdje između 750 i 800 milijuna eura", izvijestio je Marić te dodao da bi ta sredstva vjerojatno "išla" nakon odobrenja nacionalnog plana za oporavak od strane Komisije, potvrdivši da se to očekuje negdje krajem ljeta.

Kada se gleda ukupna struktura od više od 10 milijardi eura koje su na raspolaganju Hrvatskoj iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), najveći dio od toga su bespovratna sredstva, oko šest milijardi eura, dok oko 3,4 milijarde eura otpada na zajmove.

"I tu Hrvatska doista ima sjajnu poziciju, mislim da smo odlično to ispregovarali, da imamo iznadprosječni udio bespovratnih sredstava", ustvrdio je Marić.

Istaknuo je da će fokus upravo biti na bespovratnim sredstvima, dok će se zajmovi koristiti ukoliko će biti potrebno.

Povrh fonda za oporavak i otpornost, mehanizma u okviru instrumenta EU sljedeće generacije na koji otpada najveći dio bespovratnih sredstava, Marić je podsjetio i na program React EU, vrijednog oko 700 milijuna eura, čiji je manji dio sredstava Hrvatskoj već bio na raspolaganju te je i potrošen prošle godine, dok je preostali dio sadržan u proračunu za 2021. godinu.

Naime, kako je danas pisao Večernji list, Hrvatska se nalazi među 18 članica koje su Europskoj komisiji i njezinim tijelima već dostavile nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojega će se koristiti novac iz fonda EU slijedeće generacije "teškog" 750 milijardi eura.

Prema pisanju Večernjeg, Hrvatska bi tako, bude li sve teklo prema planu, tijekom kolovoza ili rujna mogla dobiti 819 milijuna eura ili 6.1 milijardu kuna.

Marić: Za cjepivo novca mora biti

Upitan o tome zašto nije već dodijeljeno oko 97 milijuna kuna koje su na račun državne riznice građani donirali za pomoć potresom pogođenim područjima Banije, Marić je naveo da će se kroz slijedećih nekoliko dana definirati odluka o tome na koji način će taj novac biti raspodijeljen.

Na pitanje postoji li novac za eventualni interventni uvoz ruskog cjepiva Sputnjik V, pri čemu se spominje i do oko milijun doza, Marić je rekao da naravno da će se taj novac osigurati, no i dodao da nema podatke koliko pojedina doza tog cjepiva košta.

"Nalazimo se i dalje u pandemiji, za te stvari, kao i za pomoć gospodarstvu, moramo pronaći sredstva. I naći ćemo ih", izjavio je Marić.

Novinari su ministra, uz konstataciju da je Ministarstvo financija navodno "zasuto" brojnim upitima, što je s poreznim i financijskim nadzorom GNK Dinama, koji je proveden prije godinu i pol dana, a još ništa nije objavljeno, na što je Marić odgovorio da misli da je, u skladu s procedurama, ono provedeno te da su (rješenja) dostavljena stranama u postupku, pri čemu je i potvrdio da je pristiglo puno e-mailova po tom pitanju.