MINISTAR financija Zdravko Marić u petak je ocijenio da se Fitchovo poboljšanje izgleda za hrvatski kreditni rejting zahvaljuje ponajprije dobrim performansama na području fiskalne politike i javnih financija te da bi do kraja mandata ove vlade rejting sigurno mogao biti podignut na investicijsku razinu.

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na BB+, ali je povećala izglede sa stabilnih na pozitivne.

''Nakon što su početkom godine Hrvatskoj podigli rejting na jednu stepenicu do investicijske razine, s ovim poboljšanjem izgleda za rejting praktički su otvorili prostor za naša realna očekivanja da Hrvatska sigurno može, da treba i da će postići investicijski rejting za mandata ove vlade. No neću projicirati u kojem vremenskom horizontu'', kazao je Marić u izjavi za Hinu.

Fitch je još u siječnju ove godine podigao rejting Hrvatske s BB na BB+, uz stabilne izglede, a to je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.

Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch i S&P drže hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody's dva stupnja ispod. Pritom Fitch sada izglede drži pozitivnima, a druge dvije agencije stabilnima.

Glavni razlozi za poboljšanje izgleda, kako je Marić rekao, već tradicionalno su performanse fiskalne politike i javnih financija.

Fitch, naime, predviđa da će proračunski višak u 2018. godini dosegnuti 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon viška od 0,8 posto u 2017. godini.

U toj agenciji očekuju da će kombinacija primarnog proračunskog viška, koji procjenjuje na 2,9 posto BDP-a u ovoj godini, niske kamatne stope i zdrav rast gospodarstva pridonijeti nastavku značajnog smanjenja javnog duga.

Lani pao javni dug

Prošle je godine udio javnog duga u BDP-u pao za 2,7 postotnih bodova, na 77,5 posto, a Fitch procjenjuje da će ove godine biti dodatno smanjen na 73,9 posto, a do kraja 2019. na 71 posto.

''Akceptirano je smanjivanje duga treću godinu zaredom, kao i naši napori i kredibilni projekti koje provodimo te činjenica da dvije godine zaredom, a ja vjerujem i treću, isporučujemo i bolje rezultate od originalno predviđenih'', ustvrdio je Marić.

Kako je napomenuo, evidentno je i da se vanjske neravnoteže smanjuju, prije svega je to vidljivo kod podataka o tekućem računu platne bilance i inozemnog duga.

''Evidentno je da se te neravnoteže ne samo smanjuju, već praktički sada imamo kontinuirani trend ostvarivanja viška na tekućem računu platne bilance te sve skupa s gospodarskim performansama dovodi do toga da su nam podigli izglede kreditnog rejtinga'', naveo je Marić.

Fitch procjenjuje da će tekući račun platne bilance biti u razdoblju 2018.-2020. u plusu u prosjeku u visini od 2 posto BDP-a, nakon 4,3 posto u 2017., a neto inozemni dug na 22,2 posto BDP-a.

Kazavši da rejting agencije uvijek navode i razloge zbog kojih bi mogle podići rejting, kao i one zbog kojih bi ih mogle smanjiti, Marić ističe da vlada gleda samo kako da ga dalje podigne na investicijsku razinu te nastavi ono što je već započeto, ponajprije na području fiskalne politike - dakle čvrstu kontrolu rashoda i smanjivanje javnog duga - te na području strukturnih reformi kako bi se dodatno osnažio gospodarski rast.

Osvrnuvši se na bolje procjene Fitcha u odnosu na vladine u vezi s proračunskim viškom, kaže da su procjene Fitcha na tragu onih Europske komisije.

''Došli smo čak i do toga da Europska komisija i kreditne agencije u tom dijelu imaju optimističnije procjene od vlade. Ne nedostaje nama optimizma i ambicija, međutim zauzimamo nešto konzervativnijih pristup u planiranju, ponukani višegodišnjim hrvatskim iskustvom kod prijašnjih vlada, kada je kredibilitet projekcija bio jedan od kamena spoticanja'', rekao je.

Na upit očekuje li i ove godine bolji proračunski rezultat, kazao je da će vlada učiniti sve ''da budemo i bolji od originalnih predviđanja''.

''Nakon pola godine, i prihodna i rashodna strana proračuna daju nam razloga za optimizam da bismo i ovu godinu mogli isporučiti bolje rezultate od očekivanja, no još je prerano za zaključke, jer pred nama je druga polovina godine, pri čemu imamo velika očekivanja od turističke sezone i nekih drugih gospodarskih sektora'', ističe Marić.

Rast potrošnje u maloprodaji

Osvrnuvši se na najnovije podatke o maloprodaji, Marić je naveo da prate sve visokofrekventne pokazatelje, poput industrije proizvodnje, građevinarstva, pa tako i trgovinu na malo.

''Današnji podaci sugeriraju da imamo kontinuirani trend rasta već 45 mjeseci. Vlada je što se tiče podizanja raspoloživog dohotka, stimuliranja potrošnje građana i općenito utjecaja na povećanje njihova standarda krenula već u prvim krugom porezne reforme. Ta reforma ima pozitivne implikacije na potrošnju, vidimo to u proračunu u kojem osobna potrošnja ima značajni ponder u njegovu ostvarenju, poglavito poreza na dodanu vrijednost'', zaključio je Marić.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima potrošnja je u svibnju porasla za 7,9 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

To je najveći skok prometa u maloprodaji od kolovoza 2007. godine, kada je porastao 10,5 posto. Rast potrošnje 45 mjeseci zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.