Marić sprema novi porezni udar na IT firme

Marić sprema novi porezni udar na IT firme
Foto: Patrik Macek/PIXSELL, 123rf

SVAKI put kada Zdravko Marić krene u porezno "rasterećenje", netko strada, a sada su na redu programeri. Ministarstvo financija priprema izmjene Općeg poreznog zakona koje će najviše pogoditi IT sektor. Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge.

Takav oblik suradnje mnogo im je povoljniji jer za hrvatske prilike imaju visoke plaće, uz koje idu i visoki porezi i doprinosi, dok su im ti troškovi kod paušalnog obrta oko 2000 kuna mjesečno. Na primjer, ako tvrtka za koju radi takvog stručnjaka plaća 25 tisuća kuna, u paušalnom obrtu mu ostanu 23 tisuće, dok bi kao zaposlenik na svoj račun dobio tek oko 13 tisuća. Detaljniji izračun razlike između zaposlenja i paušalnog obrta možete vidjeti u donjoj tablici.


Izvor: IPRH

Ako paušalac radi za samo jednog poslodavca, poreznici na to gledaju kao na prikriveni radni odnos, i žele toj praksi stati na kraj. No postoji bojazan da bi zaustavljanje takvog zapošljavanja moglo pokrenuti još jedan val iseljavanja IT stručnjaka, kojih ionako nedostaje na tržištu u cijelom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj.

"Nema niti jedne zemlje koja nema paušalne obrte u IT-ju"

Filip Ljubić, direktor kompanije Q koja se bavi izradom softvera i među čijim klijentima su neke od velikih multinacionalnih kompanija, za Index kaže da se kod suradnje s IT stručnjacima koji su paušalni obrtnici ne radi samo o uštedi na porezima i doprinosima nego to daje i veću fleksibilnost te je stoga trend u cijelom svijetu.

"Tu se ne radi samo o porezima i davanjima nego i o fleksibilnosti i brzini. Tako je u cijelom svijetu. Firme koje rade s velikim korporacijama po Zapadu, kao mi, znaju da je danas sve ono što klijent očekuje doslovno nemoguće ponuditi in-house pa se cijeli svijet okreće outsourcingu gdje IT stručnjaci ne rade više kao zaposlenici za jednu firmu, nego svoje usluge kao kontraktori nude fleksibilno različitim firmama na različitim projektima. Mislim da se u Hrvatskoj dosta rasprava na ovu temu vrti oko poreza, ali to uopće nije suština. Suština su brzina i fleksibilnost jer je danas u IT-ju to najbitnije. IT je specifičan sektor i teško usporediv s drugim granama gospodarstva jer u IT-ju jednostavno tehnički nije moguće odrađivati ozbiljnije projekte bez da se angažiraju vanjski kontraktori. To je tako i u Londonu, New Yorku ili Zürichu, a taj trend samo raste! Zato Hrvatska ne smije biti iznimka", kaže Ljubić.

IT-ovci mogu naći posao svugdje u svijetu, zašto bi radili u Hrvatskoj gdje im otežavaju rad?

IT stručnjaci mogu posao pronaći bilo gdje u svijetu. Sama Njemačka ima stalnu potražnju za oko 700 tisuća ljudi tog profila pa je veliko pitanje što će se dogoditi ako im se rad u Hrvatskoj značajno oteža. Ljubić kaže da bi takav scenarij bio velika šteta i gubitak za sve.

"Samo ukinuti tako nešto bi našu zemlju preko noći učinilo nekonkurentnom. Nema niti jedne zemlje koja nema paušalne obrte u IT-ju. Isto je i u regiji, od Poljske i Češke, sve do Srbije ili Hrvatske. Da se naša firma (Q) na ključnim tenderima orijentirala samo na trenutno dostupne interne resurse, mi danas sigurno ne bismo radili za klijente kao što su The Times, Novartis, Hilti ili Vaillant. Ne bismo se uspjeli dovoljno brzo i kvalitetno ekipirati pa bi se danas ti projekti odrađivali u nekim drugim zemljama s nekim drugim ljudima, a dio ljudi koji danas živi i iz Hrvatske radi upravo na tim projektima bi možda iselio iz naše zemlje, što bi bilo ogromna šteta i gubitak za sve", kaže Ljubić.

Upitali smo ga i kako bi on regulirao pitanja paušalnih obrta.

"U zadnjih par godina je bilo puno dobrih poteza vlade i vidi se da postoji kritična masa ljudi u vladi kojima je stalo. Mislim da neke velike suštinske promjene paušalnih obrta nisu nikome od interesa, a ponajprije ne našoj državi i društvu. Zato ja osobno ne očekujem od ovih reformi neke velike promjene, nego samo da se bolje i preciznije reguliraju oni dijelovi koji trenutno možda nisu dovoljno precizno definirani. Najvažnije je stvari definirati tako da oni koji se trude sve raditi po pravilima i propisima budu 100% sigurni da i s paušalnim obrtnicima imaju do kraja čiste i uređene odnose", kaže Ljubić.

"Ako krene hajka, neće paušalci krenuti natrag u radne odnose, nego će raditi za strane tvrtke"

Za komentar ovih izmjena zamolili smo i udruženje CISEx - Hrvatski nezavisni izvoznici softvera koje okuplja oko 250 tvrtki s više od šest tisuća zaposlenih.

"CISEx se u svom radu, od osnivanja udruge, uvijek zalagao za povećanje poduzetničkih sloboda, smanjenje poreza, rasterećenje troškova rada, uklanjanje parafiskalnih nameta. Dosta smo stvari uspjeli ishoditi, ali značajnije rasterećenje troškova rada, na žalost, još nismo vidjeli.

Paušalni obrt je legitimni način poslovanja i odlična prilika za one koji ulaze u svijet poduzetništva da razviju poslovanje uz vrlo nisko oporezivanje i zanemarivu administraciju. Potpuno razumijemo da je takav model vrlo zanimljiv našim softverskim stručnjacima i nemamo se čemu čuditi što mnogi prelaze iz statusa zaposlenika u status paušalca. Problem je u tome što je siva zona u kojem trenutku i prema kojim kriterijima Porezna uprava može utvrditi da je riječ o prikrivenom nesamostalnom radu te u tom slučaju obračunati poreze i doprinose tvrtki koja angažira paušalnog obrtnika. Poznato je da su se takvi scenariji već dogodili.

Također, radna skupina MFIN-a radi na prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona kojima su mislili dodatno proširiti članak 12. OPZ-a tako da prioritet u nadzorima daju upravo takvim situacijama, pri čemu opet ne definiraju jasno uvjete i kriterije koji će se gledati kad će se utvrđivati da li je neki odnos ugovorni ili je pak riječ o nesamostalnom radu. Danas neki poslodavci masovno angažiraju paušalne obrtnike, a u tim angažmanima ima više ili manje elemenata nesamostalnog rada (naravno, nisu sve situacije takve, niti su svi paušalni obrtnici u poziciji da se mogu smatrati prikrivenim zaposlenicima). Ti poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet zato što ne pristaju na model 'paušala'", stoji u odgovoru CISEx-a.

IZ CISEx-a također kažu da su načuli da Ministarstvo financija razmatra mogućnost izuzimanja nekih djelatnosti, poput IT-ja, iz paušalnog oporezivanja, a također upozoravaju da su strane i domaće tvrtka sada u neravnopravnom položaju. Domaća tvrtka može biti kažnjena zbog suradnje s paušalcem dok stranu ne mogu kazniti. To bi moglo dovesti do situacije da IT stručnjaci paušalci krenu raditi samo s inozemstvom.

"Posljednjih tjedana načuli smo, na razini rekla-kazala, da MFIN čak razmatra i da neke djelatnosti (IT, poslovno savjetovanje i sl) izuzme iz mogućnosti paušalnog oporezivanja. Mi smo protiv toga, ne želimo nikakve restrikcije i smatramo da poduzetnici u IT sektoru moraju imati ista prava kao i drugi, odnosno, da se ne smije ići u smjeru da se zabrani paušal na IT djelatnosti. Činjenica je da je mogućnost paušalnog oporezivanja mnoge od njih zadržala u Hrvatskoj, a veliki broj njih su putem tog modela nastavili raditi kao freelanceri legalno. Stoga, nismo za zabrane i restrikcije, ali smatramo da je nužno da se postave jasna pravila igre koja će vrijediti za sve.

Danas paušalni obrtnici mogu raditi za strane tvrtke, bez da te strane tvrtke imaju ikakav rizik da će im naša Porezna uprava oderati poreze i doprinose. Domaće IT tvrtke, pak, imaju taj rizik. Ako se nastavi tim smjerom i stavi poseban naglasak na to da se domaće tvrtke nadziru i kažnjavaju zbog suradnje s paušalnim obrtnicima, da, smatramo da će paušalci moći dalje raditi samo za strance. Naime, ako krene masovna hajka porezne na IT tvrtke ( i ostale poslodavce koji angažiraju paušalce, nije to samo IT sektor), vjerujemo da će se iste pod teretom ogromnih kazni morati odreći svojih suradnika paušalnih obrtnika stoga se zaključak nameće sam od sebe - neće paušalci krenuti natrag u radne odnose već će raditi za strane tvrtke. Tražimo jednak tretman domaćih i stranih tvrtki koje angažiraju paušalce", kažu iz CISEx-a.

Da je porezno opterećenje manje, ne bi bilo ovakvih problema

Zamolili smo ih i da daju prijedlog za rješenje ovih problema.

"Vrlo je bitno naglasiti da danas imamo sljedeću situaciju:

- Porezna uprava je detektirala problem prikrivenog nesamostalnog rada

- Porezna uprava je već počela naplaćivati poreze i doprinose domaćim tvrtkama na osnovi ugovora s paušalnim obrtnicima

- Porezna uprava je pokrenula zakonske izmjene koje još nije podijelila s javnosti, a kojima ide u smjeru kažnjavanja domaćih tvrtki. Glasine spominju i da razmatraju ukidanje paušalnog oporezivanja za neke i slično. Dakle, izmjene rade bez da razgovaraju sa strukom i sektorom, a znamo kako to obično završi.

Sve države EU i šire imaju neki sličan model poput našeg paušalnog obrta i Hrvatska to također mora i treba imati. Druge zemlje su također suočene s prikrivenim nesamostalnim radom kojeg je naprosto nemoguće izbjeći jer je porezna ušteda golema i vrlo primamljiva, ali zato pokušavaju jasno odrediti što će se tolerirati a što ne. Velika Britanija, Njemačka, Belgija itd. imaju razne modele. Npr. tamo zakonodavac kaže da paušalac može raditi s jednom tvrtkom do 70% prihoda (različiti su limiti po državama), neke zemlje vremenski ograničavaju takav poslovni angažman na 18 ili 24 mjeseca. Dakle, time kažu - to ćemo tolerirati i dok se toga držite niste u riziku da vam naplatimo poreze i doprinose. Takvim pristupom su svi u jednakoj poziciji pa će i domaće tvrtke znati što mogu, a što ne mogu, a neće to biti podložno individualnom tumačenju svakog pojedinog poreznog službenika. Nisu ni to idealna rješenja, ali ovo je situacija u kojoj gotovo da nema savršene formule.

Naravno, da je opterećenje rada 15-20%, ne bi bilo toliko ovakvih situacija jer to ne bi bila tako značajna razlika u odnosu na paušalni model. Smatramo da bi to bilo idealno jer bi tada oni koji zaista žele biti samostalni poduzetnici i dalje to bili kroz super povoljan model paušalnog oporezivanja, a zaposlenici bi imali značajno veće neto plaće pa prikriveni nesamostalni rad kroz paušalni obrt više ne bi bio tema jer za malu razliku u netu nitko ne bi ulazio u rizike kvazi-poduzetništva. Dakle, drastično rasterećenje poreza i doprinosa na nesamostalni rad je po nama najbolje rješenje i to zagovaramo već godinama", zaključuju iz CISEx-a.

Računovođe: Treba definirati samostalni i nesamostalni rad

Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) upozorava da se u Zakonu o radu nigdje precizno ne definiraju obilježja nesamostalnog rada pa je to podložno različitim interpretacijama inspekcije. IPRH je, kaže, tražio od Porezne uprave da se to precizno definira.

"Ustavom su zajamčene poduzetničke slobode, temeljem kojih svaki čovjek ima slobodu izbora da radi samostalno ili da zasnuje radni odnos kod drugoga temeljem ugovora o radu. Bitno je naglasiti da Zakon o radu nigdje jasno ne definira obilježja nesamostalnog rada već se to iščitava iz članka 7. Zakona, što smatramo neprimjerenim jer postoji velika mogućnost različite interpretacije od strane pojedinih inspektora da se određeni oblici potpuno legitimne poslovne suradnje mogu proglasiti nesamostalnim radom.

IPRH je tražio od Porezne uprave precizno definiranje karakteristika nesamostalnog rada odnosno objavu smjernica - liste indikatora temeljem kojih bi poduzetnici sami mogli ustanoviti radi li se u konkretnom slučaju o samostalnom ili nesamostalnom radu, a ako imaju nedoumice da se mogu obratiti poreznim tijelima da donesu konačni sud.

U dijelu medija pogrešno je interpretirano da se brani rad paušalnim obrtnicima za domaće tvrtke, s naglaskom na IT sektor. Ono što se i dosad smatralo prividnim poslom želi se jasnije naglasiti kao nelegalno, a to je da paušalni obrtnik ne može raditi za klijenta u njegovom prostoru, na njegovoj opremi, u određeno radno vrijeme, po uputama poslodavca. U takvom slučaju jasno je da se radi o nesamostalnom radu", kaže nam Varšava.

"Paušalci se samostalnim radom odriču svih blagodati radničkih prava i preuzimaju rizik poslovanja"

"S druge strane s obzirom na veliku razliku u poreznom opterećenju nesamostalnog rada u odnosu na samozaposlene osobe, logičan je interes i poduzetnika i samozaposlenih osoba, da se dio poslovnog procesa povjeri samozaposlenim osobama.

Poduzetnici se teško snalaze u provedbi propisa i nije im jednostavno objasniti da nije zakonski prihvatljiv poslovni odnos između poslodavca i paušalnog obrta koji su oba osnovani i posluju prema zakonskim propisima radi nedefiniranih opisa nesamostalnog i samostalnog rada dok s druge strane počevši od ministarstva pa sve do lokalne uprave se koriste ugovori o djelu za poslove koji po svakoj definiciji spadaju u nesamostalan rad. O takvom zapošljavanju, koje nije dozvoljeno poduzetnicima, svjedočili smo u više navrata u novinskim člancima, a i potvrđeni su od strane ministarstva koja su se u tim člancima spominjala", kaže Varšava.

Iz izračuna IPRH-a (u tablici) vidljivo je da je rad u obliku paušalnog obrta znatno povoljniji, no isto tako Varšava kaže da se u tom slučaju oni odriču prava iz Zakona o radu, poput bolovanja, otpremnina i slično, te preuzimaju rizik poslovanja.

"Iz tablice je vidljivo da bi za mjesečnu isplatu paušalistu od 25.000 kn poslodavac imao godišnji trošak plaće veći za 49.500,00 kn a radnik bi primio neto plaću manju za 86.681,16 kn. Poslodavac koji bi htio isplatiti radniku neto od 22.635,59 kn mjesečno bi imao trošak veći za 225.601,31 kn godišnje.

No treba napomenuti i da se paušalni obrtnici samostalnim radom odriču svih blagodati radničkih prava kao što su godišnji odmor, bolovanje, otpremnina i slično te preuzimaju na sebe rizik poslovanja", kaže Varšava.

Zakonodavac bi se trebao pitati zašto se ovakve stvari uopće događaju

Smatra da je rješenje ovog problema u definiranju samostalnog i nesamostalnog rada te da bi se problem trebao riješiti na razini EU-a, kako se ne bi dogodila razlika u tretmanu inozemnih i domaćih tvrtki.

"IPRH smatra da je jedan od načina ograničavanja zlouporabe nižih oblika oporezivanja objava smjernica u razlikovanju nesamostalnog i samostalnog rada koji je do sada preopširno definiran i ostavlja previše prostora za arbitrarno odlučivanje samog inspektorata.

Izmjenama zakona potrebno je što preciznije definirati neprihvatljive promjene organizacijskih oblika kao i korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona te svakako zakonsku odgovornost podijeliti između svih sudionika u neprihvatljivim poslovnim odnosima.

Potrebno je naglasiti da se u potencijalnom problemu definiranja samostalnog i nesamostalnog rada ne nalaze samo paušalni obrtnici koji su trenutno pod povećalom već i drugi pravni oblici poslovanja", pojašnjava Varšava.

Zadiranje u osnovna načela slobode rada

"Problem zlouporabe nižih oblika oporezivanja potrebno je riješiti i na razini EU kao i globalno jer se ne smije dogoditi da poduzetnici koji posluju u RH imaju manje prava izbora u odnosu na poduzetnike bez sjedišta u RH. Najveći izazov kod donošenja takvog zakona je zadiranje u osnovna načela slobode rada i poslovanja kojima se može oslabiti hrvatsko gospodarstvo onemogućavanjem angažiranje stručnjaka specijalista na određenom području koji su neophodni na provođenju nekog projekta, a čiji angažman može trajati i više godina.

Poruka na kraju .. umjesto da raspravljamo da li je legitimno raditi preko paušalnog obrta ili nekog drugog organizacijskog oblika, zakonodavac bi se trebao zapitati zašto radnici i poduzetnici uopće traže drugačije načine za financiranje rada. Umjesto uvođenja apstraktnih članaka u zakone, možda bi bilo bolje da se kreira jednostavniji i transparentniji porezni sustav", kaže Varšava.

"U Bjelorusiji imate IT tvrtku s 30 tisuća ljudi koja se razvila zbog pametne porezne politike"

Za komentar smo zamolili još jednu softversku kompaniju, AGENCY04. Njihov suosnivač Roko Roić za Index kaže da je oporezivanje rada u Hrvatskoj izrazito nekonkurentno, a da kompanije poput njegove djeluju na međunarodnom tržištu.

"Preko 80% naših izdanih računa su u stranoj valuti, dominantno u eurima i američkim dolarima. To znači da konkuriramo tvrtkama iz zemalja koje imaju puno poticajnije porezne okvire od Hrvatske, kao što su Bjelorusija, Estonija, Rumunjska. Naš je stav da je hrvatsko oporezivanje rada izrazito nepoticajno za izvoz profesionalnih usluga u IT industriji i da se to mora najhitnije promijeniti. No ta reforma mora biti jasna i nedvosmislena, a trenutno imamo stanje da neke kompanije koriste format paušalnih obrtnika, a neke ne - jer se boje da će to porezna uprava protumačiti kao nesamostalni rad. Naš je stav da se situacija mora razjasniti i da ista pravila moraju vrijediti za sve. Ništa više ni manje od toga", kaže Roić.

"Ne možete držati glavu u pijesku"

Roić kaže i da bi zakonodavci trebali malo pogledati što se događa izvan granica i prekopirati reforme koje donose rezultate.

"Ako imate jednu industrijsku granu koja je izvozna i ako imate brojne zemlje koje je potiču posebnim poreznim zakonima, onda je jasno da ne možete držati glavu u pijesku sa zastarjelim poreznim pravilima i očekivati da ta industrija kod vas opstane. U Bjelorusiji imate IT tvrtku s 30.000 zaposlenih, koja se tako razvila zbog pametne porezne politike. Naša najveća ima svega oko 1000. Naš prijedlog je da se pogleda malo van okvira naše zemlje i iskopiraju reforme koji donose rezultate. Ako su te reforme već provedene i zovu se paušalni obrt, voljeli bismo to čuti jasno od zakonodavca i dobiti informacije koja su ograničenja", zaključuje Roić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara