MINISTAR financija Zdravko Marić izjavio je kako je izvješće Europske komisije o makroekonomskim neravnotežama pokazalo da se hrvatski gospodarski rast i gospodarski pokazatelji temelje na zdravim osnovama, no da se treba koncentrirati i fokusirati na provedbu strukturnih mjera i reformi.

"Hrvatska je zabilježila ograničen napredak i stoji uz bok 14 država članica. Za preostalih 13 je evidentiran određeni napredak", rekao je Marić odgovarajući nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na upite kako komentira današnje izvješće Europske komisije o prekomjernim neravnotežama. 

Zdrave osnove rasta

Naime, Europska komisija danas je predstavila izvješća po zemljama u kojima se ocjenjuju određene mjere koje su provedene, uz ocjenu je li zabilježen određeni napredak, puni napredak ili eventualno nije napravljen.

Marić najvažnijim ocjenjuje kako se evidentira da su i gospodarski rast i gospodarski pokazatelji Hrvatske na zdravim osnovama.

"Međutim, ono na što se svi skupa trebamo koncentrirati i fokusirati je provedba strukturnih mjera i reformi. Jer i monetarna i fiskalna politika u smislu svog doprinosa gospodarskom rastu i održivosti gospodarskog rasta su tu, davale su rezultate, daju i davat će", poručio je. 

Fokus se, ističe, sada puno više stavlja na strukturne politike, u kojima je prepoznato što je napravljeno, a što još treba napraviti.

Ponovio je kako su ključna područja kojima se može osigurati održivosti stopa gospodarskog rasta i utjecati na potencijal rasta već dobro znane reforme - javne uprave, zdravstvenog sustava, pravosuđa, pitanje demografije, itd.

Vlada zacrtala sto mjera

U aktualnom Nacionalnom programu reformi vlada je zacrtala ukupno sto mjera, a do sada je provedena trećina, odnosno njih 35 ili 36, istaknuo je ministar financija. 

"Imamo još vremena do kraja travnja i očekujemo da ćemo, što se tiče ispunjenja mjera u smislu postotaka, sigurno premašiti onaj prošlogodišnji koji je bio nešto ispod 60 posto", rekao je Marić. 

Nakon pet godina gospodarskog oporavka BDP Hrvatske je prošle godine dosegnuo pretkriznu razinu, ali u odnosu na europski prosjek Hrvatska nije konvergirala od 2008. do 2018. godine, stoji u izvješću koje je Europska komisija objavila u srijedu.

U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne.

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u posljednjih pet godina, zajedno s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom, omogućio zemlji postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva.