Međunarodni znanstveni skup o 1945. godini 5. i 6. svibnja u Zagrebu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dvodnevni Međunarodni znanstveni skup o 1945. godini kao razdjelnici hrvatske povijesti održat će se 5. i 6. svibnja ove godine u Zagrebu, priopćio je danas organizator skupa Hrvatski institut za povijest.
Cilj skupa je inovativno definiranje historiografskih tema, metoda i tehnike rada, napominju organizatori dodajući kako se temeljne vrijednosti mogu bolje istražiti kada se središte pozornosti pomakne s glavnih političkih procesa na periferni društveni kontekst.
Na skupu će se, među ostalim, raspravljati o diskontinuitetu vlasti, različitim percepcijama 1945. u povijesti BiH, o britanskim pogledima na Hrvatsku, o komunističkoj ideologiji i njezinu odnosu prema medijima i jeziku, o ulozi OZN-e u preuzimanju vlasti, političkim suđenjima nakon 1945., o odnosu komunističkoga režima prema vjerskim zajednicama, o ljudskim gubitcima i žrtvama Drugoga svjetskog rata, o Folksdojčerima u Hrvatskoj, o etiketama "ustaštva" kao izgovoru za progon političkih protivnika, o političkim i vojnim oblicima četništva, sudbini hrvatskih intelektualaca, o obavještajnim službama i obračunu s narodnim neprijateljem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na skupu će među inima nastupiti Jure Krišto, Nada Kisić Kolanović, Zdenko Radelić, Miroslav Akmadža, Mario Jareb, Zdravko Dizdar, Vladimir Geiger , Husnija Kamberović, Ivo Goldstein i Čedomir Višnjić.
(Hina) xmk yaz
Cilj skupa je inovativno definiranje historiografskih tema, metoda i tehnike rada, napominju organizatori dodajući kako se temeljne vrijednosti mogu bolje istražiti kada se središte pozornosti pomakne s glavnih političkih procesa na periferni društveni kontekst.
Na skupu će se, među ostalim, raspravljati o diskontinuitetu vlasti, različitim percepcijama 1945. u povijesti BiH, o britanskim pogledima na Hrvatsku, o komunističkoj ideologiji i njezinu odnosu prema medijima i jeziku, o ulozi OZN-e u preuzimanju vlasti, političkim suđenjima nakon 1945., o odnosu komunističkoga režima prema vjerskim zajednicama, o ljudskim gubitcima i žrtvama Drugoga svjetskog rata, o Folksdojčerima u Hrvatskoj, o etiketama "ustaštva" kao izgovoru za progon političkih protivnika, o političkim i vojnim oblicima četništva, sudbini hrvatskih intelektualaca, o obavještajnim službama i obračunu s narodnim neprijateljem.
(Hina) xmk yaz
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Pročitajte još
Učitavanje komentara