MINISTARSTVO za europske integracije za sada nema naznaka o tome što bi moglo sadržavati redovito godišnje izvješće Europske komisije o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a u pripremi je izvješće Vlade o SSP-u, koje bi Hrvatskom saboru moglo biti podneseno u travnju, izjavila je u petak u Zagrebu pomoćnica ministra Marija Pejčinović.

´Mislim da je prerano o tome spekulirati. Mi radimo svoj izvještaj prema Saboru; on će sadržavati sve ono što je Vlada u ovom razdoblju od jednog do drugog izvješća napravila. Zasad nemamo naznake što bi moglo biti u Izvješću Europske komisije´, rekla je Pejčinović odgovarajući na pitanje o primjedbama koje bi moglo sadržavati redovito godišnje izvješće o provedbi SSP-a, koje će biti podneseno krajem ožujka ili početkom travnja. Prema nekim zamislima Vladino bi izvješće, kako je rekla, moglo biti podneseno u travnju.

Prema pisanju ´Globusa´, hrvatska diplomacija već je izviještena o onome što bi Europska komisija mogla zamjeriti službenom Zagrebu - loše i neučinkovito pravosuđe, problem bržeg i efikasnijeg povratka izbjeglica i ostvarivanje njihovih prava te naposljetku suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, posebice vezano uz aktivnosti Vlade u slučaju odbjeglog generala Ante Gotovine.

Ministarstvo za europske integracije organiziralo je u petak u Zagrebu treći godišnji sastanak s predstavnicima Savjeta za europske integracije pri hrvatskim županijama. Cilj sastanka bio je dati pregled dosadašnjih aktivnosti savjeta i smjernice za budući rad te predstaviti mogućnosti prekogranične i regionalne suradnje u okviru programa i inicijativa Europske unije.

Osnovne aktivnosti ovih savjeta, prema smjernicama za rad, obuhvaćaju jačanje institucionalnih sposobnosti (učenje stranih jezika, pohađanje seminara MEI-a i stručnih seminara u inozemstvu) te informiranje o europskim integracijama na županijskoj razini (sudjelovanje u aktivnostima Europskog tjedna, podupiranje rada lokalnih nevladinih organizacija na projektima vezanim uz europske integracije).

Ministarstvo za europske integracije namjerava 2003. državna sredstva namijenjena ovim savjetima rasporediti ovisno o razini aktivnosti pojedinog savjeta pa će izrazito aktivni dobiti 75.000 kuna, aktivni 50.000, a manje aktivni 25.000 kuna.

Kako se doznaje, najviše novca će dobiti Istarska županija, Primorsko-goranska, Vukovarsko-srijemska i Međimurska, a najmanje Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Za jednu hrvatsku županiju vladina interna kontrola dobila je prijavu o nenamjenski potrošenim sredstvima, no prema riječima pomoćnice ministra, u tijeku je postupak provjere pa se još ne može govoriti o imenima.

Hrvatska treba još dosta poraditi na obrazovanju ljudi na regionalnoj razini u pogledu pisanja projekata na temelju kojih bi se mogla dobiti sredstva iz europskih fondova, ustvrdila je Pejčinović, dodajući da Ministarstvo na tome intenzivno radi.

S tim u vezi Ministarstvo namjerava intenzivirati započetu suradnju sa Slovencima, koji su daleko odmakli u svojim iskustvima u korištenju fondova EU.

Županijski savjeti za europske integracije postoje u 19 županija i Gradu Zagrebu, jedina županija koja ga nema je Zadarsko-kninska, a samo 7-8 županija ima nekoga tko se profesionalno bavi europskim integracijama. MEI je, kako se doznaje, potkraj prošle godine pokrenuo inicijativu da se takav rad profesionalizira, no problem je često u županijskim strukturama i međustranačkom dogovoru o otvaranju takva mjesta.