ZEMLJE članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dogovorile su se o promjeni načina njezina financiranja, dajući joj mogućnost da bude reaktivnija i da bolje izabire svoje prioritete.

"Ovo je povijesni trenutak", izrazio je zadovoljstvo direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, netom izabran na drugi petogodišnji mandat. Sve dosad velik dio novca zemlje su donirale WHO-u na dobrovoljnoj bazi, što je otežavalo planiranje i zahtijevalo puno truda u prikupljanju sredstava.

Novi sustav će postupno - za nekih desetak godina - povećati fiksni dio proračuna WHO-a na 50 posto, sa sadašnjih 16 posto u dvogodišnjem proračunu za 2020-2021.

"Odluka koju ste donijeli neće samo promijeniti način financiranja ove organizacije, nego i način njezina rada", istaknuo je Tedros nakon što je odbor zemalja članica prihvatio reformu.

Tko uplaćuje najviše?

Odluka se treba potvrditi na godišnjoj skupštini koja se ovog tjedna treba održati u Ženevi u Švicarskoj.

WHO financiraju 194 zemlje članice i nevladine organizacije. Dosad je imala veoma ograničen manevarski prostor u pronalaženju odgovora na neke krize, napose kada je bila riječ o zaboravljenim sukobima i o zanemarenim bolestima.

Proračun organizacije je tek 5.8 milijarda dolara za razdoblje 2020-21. i 6.12 milijarda za proračunski ciklus 2022-23. Najnoviji podaci pokazuju da se obveznim uplatama osigura tek 957 milijuna dolara, a donacijama 3.7 milijarda.

Najviše uplaćuju Sjedinjene Države (219 milijuna dolara), Kina (115 milijuna), Japan (82 milijuna), Njemačka (58 milijuna) i Velika Britanija (44 milijuna).