MINISTAR gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je, komentirajući najnovije podatke o rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, kako rasterećenje gospodarstva polako daje rezultate.

"Sve ove aktivnosti koje radimo, svi ovi procesi u smislu provođenja akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva, polako daju rezultate", izjavio je Horvat ispred Banskih dvora odgovarajući na pitanja novinara.

"Proces jest, i bit će dugotrajan", kazao je Horvat te dodao kako su u pripremi slični akcijski planovi.

Najavio je da će prvi akcijski plan vladi biti predstavljen za otprilike desetak dana, a njime će se, kako je rekao, predložiti ukidanje ili pojednostavljenje dodatnih 322 procesa, među kojima je ukidanje ili smanjivanje dijela neporeznih davanja.

Očekuje daljnji rast

Izrazio je uvjerenje će se u prva dva kvartala sljedeće godine, kada se te mjere počnu primjenjivati, nastaviti dobre projekcije rasta gospodarstva, "bez obzira što nisu enormne i velike, ali su kontinuitet i pozitivan trend".

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Ravnatelj DZS-a: Kvalitetna turistička sezona

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof ocijenio je u srijedu da je na više stope rasta hrvatskog gospodarstva od očekivanja u trećem tromjesečju utjecala kvalitetna turistička sezona, pod utjecajem i Svjetskog nogometnog prvenstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,što je blago sporiji rast nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo.

To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

"Očekivanja su bila da rast neće biti toliko velik kao što je bio u proteklom razdoblju, no kvalitetna turistička sezona, vjerojatno i pod utjecajem Svjetskog nogometnog prvenstva, ipak je povećala stope rasta", izjavio je Krištof na konferenciji za medije u DZS-u.

Gledano po komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga, a kako navodi Krištof, to je u skladu s očekivanjima budući da je treće tromjesečje ono u kojem je udio samog turizma najizraženiji, pa je uslijed toga ta djelatnost i ostvarila najveći pozitivan utjecaj.

Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, a među njenim sastavnicama najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Potrošnja kućanstava porasla je 2,7 posto na godišnjoj razini.  

Podbacila proizvodnja u brodogradnji, građevinarstvo poraslo

Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani realno je veća za 2,2 posto, a najveći doprinos njenom rastu ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, koja raste već 49. mjesec zaredom.

S druge strane, najveći doprinos smanjenju obujma zabilježen je u djelatnosti prerađivačke industrije, i to prvenstveno uslijed smanjenja obujma proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnji.

Izrazit rast je zabilježen u djelatnosti građevinarstva, 7,1 posto, a sve djelatnosti osim industrije, koja je pala 2,1 posto, te s njom povezane djelatnosti rudarstva i vađenja, imaju pozitivan rast.

Krištof ističe da je utjecaj pada industrijske proizvodnje na neki način umanjio stope rasta koje su možda bile očekivane da se tako nešto nije dogodilo.

Procjenjuje da bi, u slučaju da se pad zabilježen prvenstveno u brodogradnji, ali i nekim drugim djelatnostima, dogodio u nekom drugom tromjesečju, stope rasta gospodarstva bile značajno manje, no i dalje pozitivne, jer se i dalje bilježi značajan porast domaće potražnje i domaće potrošnje.

Na pitanje novinara da komentira da su, primjerice, Ekonomski institut (EIZ) i analitičari u anketi Hine predvidjeli sporiji rast, Krištof kaže da je prvenstveni razlog u tome što nemaju cijeli set informacija.

"Iako vjerojatno imaju dovoljno znanja i mogućnosti da naprave kvalitetne prognoze i projekcije, jednostavno nemaju pristup detaljnim agregatima i to im nije temeljna djelatnost", odgovorio je Krištof.

Brži rast od prosjeka EU-a treći kvartal zaredom

Prema sezonski prilagođenim podacima, Hrvatska treće tromjesečje zaredom raste brže od prosjeka EU-a, a kada bi se izuzeo jedan kvartal kada smo rasli nešto sporije, napominje ravnatelj DZS-a, zabilježen bi bio niz od 13 tromjesečja bržeg rasta na godišnjoj razini.

Gledano po zemljama, Hrvatska se s 2,7 posto nalazi u gornjoj polovici rasta, a prosjek EU-a iznosi 1,9 posto.

Hrvatska bilježi gotovo dvostruko brži rast i na kvartalnoj razini, 0,6 posto u odnosu na 0,3 posto, i to je također treći tromjesečje zaredom u kojem Hrvatska ostvaruje brži rast od prosjeka EU-a.