FRANKFURTER Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je članak u kojem tematizira težnju Hrvatske da uđe u eurozonu, a o tome su razgovarali i s ministrom financija Zdravkom Marićem, koji uvjerava da smo spremni za uvođenje nove valute.

Ulazak Hrvatske u eurozonu postaje sve zanimljivija tema njemačkim medijima, pa treba očekivati da će biti još sličnih članaka.

"Euro je uveden prije 20 godina. 340 milijuna ljudi sada svoje troškove života i stanarinu plaća u eurima ili osiguravaju starost u valuti koja više nije tako nova. Euro je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u 19 od 27 zemalja EU. Litva je bila posljednja zemlja koja se eurozoni pridružila 2015. To je bilo prije sedam godina", piše na početku FAZ.

"Iako se privlačnost eura smanjuje, Hrvatska ga želi uvesti"

Ovaj njemački list smatra da se privlačnost zajedničke europske valute smanjuje. 

"Zemlje poput Švedske, Danske, Poljske, Češke, Mađarske ili Rumunjske i dalje se oslanjaju na monetarni suverenitet, čak i ako su u osnovi obvezne koristiti zajedničku valutu kao članice EU", pišu i dodaju da unatoč tome postoje novi kandidati za eurozonu, poput Hrvatske.

"Naš cilj je 1. siječnja 2023.", rekao je ministar financija Zdravko Marić, koji je i potpredsjednik vlade, u intervjuu za FAZ.

"Vjerujemo da je to realan cilj. Dobro smo pripremljeni", uvjerava Marić.

"Kuna je vezana za euro"

FAZ piše da je kuna zapravo već vezana za euro. Najveći dio hrvatske trgovine obavlja se sa zemljama eurozone. Većina turista standardno ima eure u džepu, a više od polovice domaćih štednih uloga u Hrvatskoj je u eurima. Više od 80 posto kredita odobrava se u eurima, a bankarski sektor u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti u stranim rukama, s time da mnoge banke dolaze iz eurozone, primjerice Italije i Austrije. 

"Valutna politika koja je neovisna o euru, to je Marićeva poruka, već dugo ne postoji", konstatira njemački list.

"Makroekonomske brojke zemlje, čijih je 4 milijuna stanovnika 2020. s gospodarskom proizvodnjom od 12.100 eura po stanovniku, što je oko polovice prosjeka EU od 26.000 eura, doista izgledaju dobro", piše FAZ.

Njemački list podsjeća da je sredinom prosinca sabor u Zagrebu, u kojem Marićeva Hrvatska demokratska zajednica s dvije male liberalne stranke ima tijesnu većinu, odobrio proračun za 2022. godinu. 

"Proračunski manjak past će sa sadašnjih 4.3 na 2.6 posto i 1.9 posto u 2023. i time znatno ispod granice od 3 posto, koju više ne poštuju ni mnoge zemlje eurozone. Državni dug trenutno iznosi 83 posto zbog rashoda nastalih zbog korone, što je znatno iznad 60 posto predviđenih Ugovorom iz Maastrichta", navodi FAZ.

Marić se hvali financijskom konsolidacijom

Marić se suprotstavlja svakoj sumnji u dobre prognoze, pozivajući se na prošlost, piše FAZ i citira ministra financija, koji podsjeća na "uspješnu priču fiskalne konsolidacije". 

"Od 2016. do 2019. državni dug pao je s 85 na 72 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a u 2017., 2018. i 2019. godini ostvaren je proračunski višak. Ekonomski gledano, zemlja trenutno dobro izlazi iz korona-krize. S više od 9 posto, rast će 2021. biti gotovo dvostruko veći nego što je vlada računala prije godinu dana", ističe FAZ.

Njemački list piše da su se građevinarstvo, maloprodaja i neki industrijski sektori vratili na istu razinu, pa i iznad razine prije pandemije, a u turizmu je ponovno dosegnuto 90 posto prihoda u odnosnu na pretkrizne godine. 

"Nedostatak radnika već se osjeća", dodaje FAZ.

"Definitivno vidimo oporavak gospodarstva u obliku slova V, sljedeće godine očekujemo rast od 4.4 posto", izjavio je ministar Marić za FAZ.

"Rejting agencija Fitch ocjenjuje da je Hrvatska spremna za eurozonu"

"Financijski stručnjaci u rejting agenciji Fitch ne vide velike prepreke za ulazak Hrvatske", napominje FAZ.

Međutim, inflacija bi Hrvatskoj mogla izazvati glavobolju. 

"Globalno povećanje cijena predstavlja rizik za malo i otvoreno, ali uvozno orijentirano hrvatsko gospodarstvo", navodi Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen Bank Internationala (RBI) u Zagrebu. S 4.8 posto, inflacija je nedavno bila ispod prosjeka EU od 4.9 posto", piše FAZ.

No mjerilo u ovom slučaju nije prosjek EU, već vrijednost tri najbolje zemlje EU koju Hrvatska ne smije premašiti za više od 1.5 postotnih bodova. To su trenutno Grčka, Malta i Portugal, s nižim stopama inflacije, dodaje FAZ.

Ministar Marić se nada da to neće biti problem, ističe FAZ.

U svakom slučaju, Fitch je zbog napretka povisio kreditnu sposobnost Hrvatske za jedan bod i obećao daljnje poboljšanje za ulazak u euro 2023. godine. 

Prvotno, Fitch nije očekivao da će Hrvatska htjeti uvesti euro prije 2024., kada se eurozoni želi pridružiti i Bugarska. Ali sada će Hrvatska vjerojatno doći dvanaest mjeseci ranije, piše ova rejting agencija, koju citira FAZ.

Ministar Marić: Očekujem velike prednosti za Hrvatsku kad uđemo u eurozonu

Ministar Marić očekuje prednosti za Hrvatsku kao članicu eurozone. U kriznim situacijama poput pandemije iza sebe imate instituciju poput Europske centralne banke (ECB), koja olakšava osiguravanje likvidnosti.

"Sve će to biti lakše i jednostavnije u budućnosti", uvjerava Marić u intervjuu za FAZ i najavljuje da će Hrvatska konstruktivno sudjelovati u radu ECB-a i eurozone. 

Na pitanje kako bi opisao strategiju monetarne i financijske politike Hrvatske, Marić je odgovorio: "Ako pogledate našu uspješnu priču posljednjih godina, odgovor je jasan: mi smo na konzervativnoj strani."

Plan uvođenja eura

Hoće li Hrvatska ući u eurozonu 2023., bit će odlučeno na ljeto, piše FAZ. Europska komisija će u svibnju 2022. procijeniti je li Hrvatska ispunila kriterije konvergencije i strukturne reforme obećane prije pridruživanja tečajnom mehanizmu u lipnju 2020. Vijeće ministara gospodarstva i financija (Ecofin) trebalo bi donijeti konačnu odluku početkom srpnja 2022. godine. Nakon toga zemlja bi imala šest mjeseci da se pripremi za promjenu. 

FAZ piše da nisu svi u Hrvatskoj uvjereni u to da treba uvesti euro, no ministar Marić im je citirao ankete koje su pokazale 60 posto podrške. 

"Svidjelo mu se to što jedna stranka nije dobila ni potpise potrebne za organiziranje referenduma o uvođenju eura", piše FAZ.

Kada je riječ o strahu Hrvata od poskupljenja, Marić kaže da će njegova vlada obvezati trgovce da cijene ispisuju i u kunama i eurima, što bi trebalo početi u kolovozu ove godine i trajati do kraja 2023. godine.

"Euro će Hrvatima biti treća valuta u nešto više od 30 godina"

Njemački list piše da hrvatski ministar financija zna da ima još mnogo tehničkih pitanja koja treba razjasniti, a ne samo prilagoditi desetke zakona. 

"Potrebno je i razmijeniti 1.1 milijardu kovanica i 500 milijuna novčanica", piše FAZ i dodaje da će na nekim novim kovanicama biti lik Nikole Tesle.

"S eurom bi Hrvati 2023. godine dobili treću novu valutu u roku od 31 godine i 9 dana. Nakon što je država 23. prosinca 1991. proglasila neovisnost od Jugoslavije, hrvatski dinar je zamijenio jugoslavenski dinar. Godine 1994. hrvatski dinar je zamijenila kuna. No, zbog okupacije velikog dijela Hrvatske od strane srpskih postrojbi, trebalo je nekoliko godina prije nego što se kuna mogla koristiti u cijeloj zemlji kao sredstvo plaćanja. Uvođenje eura bi barem trebalo biti brzo", piše FAZ.

Bivši glavni ekonomist ECB-a: Nijedna zemlja nije sada spremna za ulazak u eurozonu

No u njemačkoj javnosti se mogu čuti i skeptični glasovi kada je riječ o ulasku Hrvatske u eurozonu. Bivši glavni ekonomist ECB-a Otmar Issing trenutno ne savjetuje širenje skupine eurozemalja. 

"U ovom trenutku ne izgleda kao da bi se euro poboljšao ako bi više zemalja sudjelovalo", rekao je Issing, a prenosi FAZ.

On trenutno ne vidi "da su pojedine zemlje adekvatno pripremljene".

"Ne slabi svaka nova zemlja euro, o tome ne može biti govora", naglasio je profesor ekonomije iz Würzburga, koji je u početku bio glavni ekonomist u Njemačke centralne banke Bundesbank (1990. - 1998.), a potom je obnašao istu poziciju u Europskoj središnjoj banci (1998. - 2006.). 

"Nije dovoljno dotjerati se za vjenčanje, a zatim vratiti lošim navikama"

"Ali trajna stabilnost mora biti zajamčena. Nije dovoljno dotjerati se za trenutak vjenčanja, a zatim se vratiti starim, lošim navikama", upozorava ovaj poznati njemački ekonomist.

Heterogenost zemalja, a time i interesa, već je sada veliki problem za ECB i zajedničku monetarnu politiku za europodručje, rekao je Issing. 

"Važno je da guverneri nacionalnih središnjih banaka također slijede kurs koji održava euro stabilnim i ne upušta se u nacionalne interese. Oni nisu zastupnici nacionalnih interesa. Ali kada kupnja državnih obveznica igra tako dominantnu ulogu u politici ECB-a, onda je vrlo teško ostaviti nacionalne brige po strani", upozorio je bivši glavni ekonomist ECB-a.