MINISTAR rada i mirovinskog sustava Marin Piletić pozvao je u petak u Osijeku 155 tisuća osoba koje imaju pravo na korištenje dviju mirovina da ne stvaraju gužve jer zakonski to pravo mogu zahtijevati do kraja 2023. godine.

Bez obzira na to koji dan podnijeli zahtjev, pravo će im se priznati s 1. siječnjem 2023., poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Na otvorenju obnovljene i rekonstruirane zgrade HZMO-a i HZZO-a u Osijeku, za koju je potrošeno 25.5 milijuna kuna, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj nepovratno povučeno 4.76 milijuna, ministar Piletić iskazao je spremnost HZMO-a da pokrene mirovinsku reformu, ističući kako će sva prava ići automatizmom i korisnici mirovina neće trebati ništa podnositi. 

Povoljniji izračun

"A u izračunu koji su modeli povoljniji obučeni su i pripremljeni djelatnici HZMO-a, koji će biti dostupni onima koji žele vidjeti koji im je izračun mirovine povoljniji", poručio je Piletić.

Podsjetio je kako je sabor jednoglasno prihvatio izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju tako da je pokrenuta nova mini reforma mirovinskog sustava.

"Od 1 siječnja povećavaju se obiteljske mirovine za 10 posto, što će ići automatizmom", podsjetio je i napomenuo da se jednako tako povećavaju i one najniže mirovine, kao što je to bilo 2019. povećanje za 3.13 posto, a sada se dodatno povećava za tri posto.

Novost u mirovinskom sustavu je korištenje dviju mirovina, one osobne i pripadajućeg dijela obiteljske mirovine, što je iznimno važno u trenucima kada osobe ostanu bez partnera, da ipak dio njegove mirovine kao prevencija rizika od siromaštva mogu koristiti i osigurati standard za koji su se borili uplaćujući mirovinski doprinos čitav život.

Na upit da komentira dopis skupine stručnjaka koji upozoravaju da nam privatizirani mirovinski sustav srlja u propast i da smo jedini u Europskoj uniji koji imaju drugi mirovinski stup, Piletić je podsjetio kako nismo jedini te da ima puno zemalja koje imaju kombinacije prvoga i drugog mirovinskog stupa.

"Naravno da upozoravaju na nešto čega smo svi svjesni u ovim trenucima gospodarskih, energetskih i geopolitičkih kriza i naravno, kada inflacija pokaže svoje zube, da trpe i prinosi u drugom stupu mirovinskog osiguranja", ocijenio je Piletić.

Isplativost drugog stupa mora se promatrati dugogodišnje, rekao je i istaknuo da je prosječan mirovinski staž u Hrvatskoj jedva 31 godinu, a na zapadu i sjeveru Europe ti su prosjeci dosegnuli već 40 godina.

"Učinke isplativosti drugog stupa ne možemo promatrati samo u posljednjih godinu dana"

"Učinke ne možemo promatrati samo u posljednjih godinu dana, kada je inflacija utjecala i na prinose drugoga mirovinskog stupa", istaknuo je Piletić i dodao kako prate što su neki stručnjaci upozorili, a u Ministarstvu su osnovali posebnu radnu skupinu za temeljitu analizu mirovinskog sustava.

"Doprinos stručnjaka je tu dobrodošao. Nakon ove analize spremamo se u nove reforme mirovinskog sustava, a sve s ciljem povećanja adekvatnosti mirovina u Hrvatskoj", zaključio je ministar Piletić.

Na otvaranju obnovljene osječke zgrade HZMO-a i HZZO-a bila je i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, koja je rekla da je to važan i velik projekt za stanovnike Osijeka i županije te šireg prostora istoka Hrvatske koji gravitiraju tim područnim uredima.

"U prvu fazu energetske obnove zgrade, promjene vizure same fasade, ali i sve što zgradu čini boljom, kvalitetnijom za rad i boravak bila su uključena europska sredstva. Što se tiče ukupne vrijednosti europskih projekata koji su realizirani u Republici Hrvatskoj u svrhu bolje i kvalitetnije energetske efikasnosti javnih zgrada, on je veći od pet milijardi kuna i 1581. projekt", rekla je Tramišak.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić podsjetio je da je zgrada obnovljena "u vizualnom, funkcionalnom i energetskom smislu".

"Nadam se kvalitetnijoj i boljoj usluzi i ugodnijem okruženju u kojemu će se bolje osjećati djelatnici i korisnici usluga", poručio je.

Preuređenje zgrade počelo je u srpnju 2019., a vrijednost radova obiju faza je oko 25.5 milijuna kuna.