HRVATSKI šef diplomacije izrazio je zabrinutost eskalacijom nasilja u Bjelorusiji nakon nedavnih predsjedničkih izbora te najavio da će ministri vanjskih poslova EU razmotriti uvođenje mjera protiv onih u toj zemlji koji krše ljudska prava.

"Duboko smo zabrinuti eskalacijom nasilja nakon predsjedničkih izbora koji su se održali 9. kolovoza. Nama je neprihvatljiva upotreba sile prema mirnim prosvjednicima kao i arbitrarna pritvaranja. Gledali smo scene, na mirne prosvjednike se ne može ići pendrekom", kazao je Gordan Grlić-Radman u Baškoj Vodi, uoči videokonferencije ministara vanjskih poslova zemalja članica EU.

"Moguće je da će se razmatrati i uvođenje mjera protiv onih koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava i temeljnih sloboda i ako se dogovorimo o takvom pristupu, onda je ključno osigurati da ne bude negativnih posljedica za obične građane", izjavio je ministar.

Reuters je ranije javio da se najmanje devet europskih država zalaže za nove sankcije Bjelorusiji zbog spornih izbora i zbog nasilnog gušenja prosvjeda.

Poljska, Češka, Estonija, Latvija, Litva i Danska pozvale su u pismu na "restriktivne mjere" protiv odgovornih za službene rezultate izbora na kojima je predsjednik Aleksandar Lukašenko dobio 80 posto glasova, kao i protiv onih koji su odgovorni za premlaćivanje prosvjednika.

"Moramo naći pažljivu ravnotežu između pritiska i angažmana s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom. Vjerujemo da bi EU mogao biti posrednik što je prije moguće", kaže se u tom pismu koje prenosi Reuters.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je kako nije vjerojatno da će danas na videokonferenciji biti donesena odluka o sankcijama.

Dugoročni pristup

Radman je kazao da će se razgovarati i o dugoročnom pristupu budući da je  Bjelorusija u razdoblju od posljednje četiri godine  napravila određene pozitivne korake.

"Sad je naš primarni cilj osigurati poštivanje vrijednosti, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine ljudskih prava u Bjelorusiji. Na to ćemo usmjeriti naše napore, ali dakako i na pomoć u borbi s pandemijom covida-19 i na oporavak od njenih posljedica, osobito na gospodarskom planu", kazao je Grlić-Radman.

Na upit kako uspostaviti kontakt s bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom kojeg Europa naziva diktatorom, Grlić-Radman je rekao: "To je važno za EU, jer ako EU želi sa svojim vrijednostima biti utjecajna, onda želi to proširiti u obvezi i na svoje susjedstvo. Isto tako ne treba zaboraviti činjenicu da je Bjelorusija jedna od zemalja istočnog partnerstva."

Najavio je da će se na videokonferenciji razgovarati i o situaciji u istočnom Sredozemlju i napetostima između Turske i Grčke.

"Očekujem razgovore o tome kako pomoći u smirivanju aktualne situacije u Sredozemlju koja  ima i šire regionalne implikacije. Turska je NATO-saveznica, partner Europske unije te država kandidatkinja za članstvo u EU - to ne treba smetnuti s uma. No smatramo da je važan upravo zbog toga dijalog i angažman s Turskom o svim ovim pitanjima kako bismo osigurali njezin konstruktivan pristup i pronalazak kvalitetnog rješenja. Za nas je i dalje važno osigurati poštivanje dogovora o migracijama iz 2016.", kazao je Grlić -Radman.

Najavio je kako je predviđen i osvrt na situaciju o Libanonu.

"Svi smo bilo šokirani serijom eksplozija koje su se dogodile i njenim posljedicama. Tristo tisuća ljudi je postalo beskućnicima i ključno je fokusirati se na humanitarne napore i pomoć najugroženijima", kazao je.

Dodao je kako će dugoročno EU raditi na tome da se osigura provedba strukturnih reformi u Libanonu koji je važan za stabilnost Bliskog istoka.