CRNOGORSKI istražitelji zatražili su od međunarodnih partnera podatke o mogućim vezama ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina s osobama koje su sudjelovale u ratnim operacijama u Ukrajini, piše crnogorski portal Pobjeda.

Cilj je utvrditi motiv zločina koji je počinio u ponedjeljak, kada je na streljani "Češka zbrojovka" u Danilovgradu ubio trojicu zaposlenika.

Istražitelji pokušavaju utvrditi je li Šabunjin, osumnjičen za ubojstvo Nemanje Kapora (20), Petra Globarevića (24) i Momira Radonjića (67), prošao vojnu ili drugu specijaliziranu obuku te je li eventualno boravio na ukrajinskom ratištu. Za to zasad nema službene potvrde.

Prema informacijama Pobjede, ta se mogućnost razmatra kao jedan od pravaca istrage u široj provjeri njegove biografije, kontakata i razloga dolaska u Crnu Goru.

Prelasci granice

Šabunjin je, kako je objavio Dmitrij Lejn, osnivač Telegram-kanala News Serbia, prvi put ušao u Crnu Goru autobusom iz Srbije preko graničnog prijelaza Dobrakovo 7. srpnja 2026. godine. Nakon toga njegovo je kretanje bilo neuobičajeno.

U samo šest dana, od 7. do 12. srpnja, čak je osam puta prešao državnu granicu, putujući autobusima u susjednu BiH i vraćajući se preko graničnih prijelaza Sitnica, Šćepan Polje i Vraćenovići. Upravo zbog njegovih učestalih putovanja istražitelji su od partnerskih službi zatražili podatke kako bi utvrdili s kim je bio povezan prije dolaska u Crnu Goru i tijekom boravka u toj zemlji.

Snimke s nadzornih kamera pokazuju da je brz i vješt

Sumnju da je Šabunjin prošao posebnu obuku za rukovanje oružjem dodatno je potaknuo način na koji je ubio žrtve. Zločin su snimile nadzorne kamere, a na snimkama se vidi da je istodobno pucao iz dva pištolja.

Prema tvrdnjama izvora koji su pregledali snimke, njegovo kretanje i brzina reakcije pri korištenju dvaju pištolja ukazuju na znanje koje nadilazi iskustvo prosječnog posjetitelja streljana.

Portal Vijesti.me objavio je, pozivajući se na izvor upoznat sa snimkom, da je Šabunjin bio profesionalni strijelac ili da je prošao vrhunsku obuku za rukovanje vatrenim oružjem. Ipak, stručna procjena njegova ponašanja sama po sebi nije dokaz da je bio pripadnik vojske ili sudjelovao u ratnim operacijama, što će biti jedan od pravaca istrage.

Policija i Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) analiziraju Šabunjinov mobitel, kontakte, komunikaciju i kretanje kako bi utvrdili motiv trostrukog ubojstva. Posebno se provjerava je li održavao kontakte s ruskim državljanima koji su sudjelovali u borbama na ukrajinskom ratištu te nalazi li se netko od tih ljudi trenutačno u Crnoj Gori ili regiji, ili je tamo ranije boravio.

Predmet provjere su i njegovi višestruki prelasci državne granice, boravak u BiH, način financiranja putovanja i aktivnosti tijekom prethodnih mjeseci. Istražitelji pokušavaju utvrditi je li riječ o uobičajenim turističkim putovanjima ili o putovanjima povezanima s osobama iz njegova kruga kontakata.

Što pišu strani mediji?

Ruski mediji zasad ne objavljuju podatke o mogućem vojnom angažmanu Šabunjina. Prema pisanju regionalnih medija iz Perma, rođen je u veljači 1996. godine u gradu Osa, a kasnije se s obitelji preselio u Perm.

Navodi se da je radio u trgovini sportske opreme, bavio se planinskim trčanjem, skijanjem i planinarenjem te putovao po Rusiji i inozemstvu. Tijekom boravka u Crnoj Gori, prema istim izvorima, izrađivao je predmete od drva i tražio posao.

Kako je objavila Antena M, pozivajući se na izvod iz evidencije Federalne službe sudskih izvršitelja Rusije, Šabunjin je u Rusiji imao najmanje dva duga, ukupne vrijednosti oko 500.000 rubalja, odnosno približno 5000 eura. To je za ruske prilike, osobito u regijama poput Perma, ozbiljan iznos, ekvivalentan višemjesečnoj ili čak godišnjoj prosječnoj plaći.

Prema tim podacima, Šabunjin je otplatio samo manji dio duga, a postupke prisilne naplate krajem 2025. i početkom 2026. godine pokrenuli su sudski izvršitelji u Permu.

Armenski portal Sledstvie.info izvijestio je da je Šabunjin posljednjih nekoliko godina desetke puta prelazio rusku granicu s Abhazijom. Prema pisanju tog portala, njegov otac, bivši sudac, završio je Višu školu Ministarstva unutarnjih poslova Ruske Federacije i radio u tužiteljstvu u Permu.

Više puta posjećivao streljanu

Šabunjin je dan prije zločina proveo na rijeci Zeti s nekoliko mladića s kojima se sprijateljio. Kada su se rastajali, ostavio im je svoj broj mobitela i otišao s crnim ruksakom.

Sljedećeg dana došao je na streljanu "Češka zbrojovka", gdje je hladnokrvno ubio trojicu zaposlenika, ukrao oružje i streljivo te automobil jedne od žrtava. Nakon što su pročitali vijesti o potrazi, mladići s rijeke Zete prepoznali su Šabunjina i obavijestili policiju.

Taksist koji ga je prevezao do Herceg Novog dao je policiji ključne informacije o Šabunjinu. Šabunjin mu je kao zalog ostavio putovnicu i mobitel, obećavši da će platiti kasnije. Vozač je o tome obavijestio policiju.

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović rekao je da je Šabunjin više puta posjećivao streljanu u Danilovgradu, prenosi portal Pobjeda. U policijskim evidencijama nije vođen kao sigurnosno interesantna osoba.

Počinio samoubojstvo

U potrazi za ubojicom sudjelovale su specijalne policijske jedinice i helikopter Vojske Crne Gore. Akcija je trajala do 3:35, kada je Šabunjin počinio samoubojstvo u šumi iznad naselja Topla u Herceg Novom.

Istraga o motivu i pozadini zločina tek treba dati odgovore. Crnogorske službe pokušavaju sastaviti njegov psihološki i ideološki profil, rekonstruirati posljednje mjesece njegova života i utvrditi je li djelovao samostalno. Provjera mogućih veza sa sudionicima rata u Ukrajini samo je jedan od pravaca istrage.

Na Telegramu je Dmitrij Lejn objavio da je protiv Šabunjina u Rusiji bio pokrenut kazneni postupak zbog namjernog nanošenja tjelesnih ozljeda srednje težine. Šabunjin je, navodno, strahujući od zatvora, hitno napustio zemlju i preselio se na Balkan.

U Permu se bavio izradom namještaja visoke kvalitete od punog drva po narudžbi, kao i izradom drvenog posuđa i ukrasa za interijere. Osim toga, u rodnom gradu radio je kao prodajni savjetnik u lokalnoj trgovini sportske opreme.

Crna Gora uvodi vize za Ruse

Ruski državljani dosad su u Crnu Goru mogli ulaziti bez vize na razdoblje do 30 dana, uz važeću putovnicu i obveznu prijavu boravka u roku od 24 sata od ulaska.

Međutim, odlukom koju je crnogorska vlada usvojila 23. srpnja 2026. godine, a radi potpunog usklađivanja sa schengenskom i viznom politikom EU-a, od 1. studenoga 2026. ruskim državljanima bit će potrebna viza za svaki ulazak u Crnu Goru, čime se bezvizni režim trajno ukida.

Od obveze dobivanja crnogorske vize bit će izuzeti isključivo ruski državljani koji imaju važeću višekratnu schengensku vizu, vizu SAD-a ili Ujedinjenog Kraljevstva, odnosno važeću boravišnu dozvolu u nekoj od država schengenskog prostora.