U SJEVERNOM Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, veliko područje oceana ponaša se vrlo neobično. Dok se ostatak oceana zagrijava, ovo područje postaje sve hladnije, piše CNN.

Nova studija tvrdi da je pronašla objašnjenje te misterije i upozorava da bi to mogao biti zloslutni znak da se Zemlja ubrzano približava jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka. Riječ je o prostranom području oceana koje je dobilo nadimak "hladna mrlja" ili "zona bez zagrijavanja", a koje se od 1900. godine ohladilo za gotovo 1 stupanj Celzija.

Znanstvenici već godinama raspravljaju uzrokuje li ovu anomaliju gubitak topline na površini oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima ili je riječ o znaku slabljenja ključnog sustava oceanskih struja koje prenose toplinu. Nova istraživanja zaključuju da je odgovor ovo drugo, što upućuje na zabrinjavajući razvoj događaja.

Što je Atlantska meridionalna cirkulacija?

Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC) funkcionira poput golemog oceanskog transportnog pojasa koji povlači toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se ona hladi, tone i vraća prema jugu.

Niz istraživanja sugerira da ovaj sustav slabi zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, koje otapa led i unosi velike količine slatke vode u ocean, narušavajući osjetljivu ravnotežu topline i slanosti. Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava prijelomnoj točki, potencijalno već tijekom ovog stoljeća, nakon koje bi kolaps bio praktički neizbježan.

Gašenje AMOC-a imalo bi katastrofalne globalne posljedice: ubrzano podizanje razine mora na istočnoj obali SAD-a, ekstremno zahlađenje Europe te promjene monsuna u Africi koje bi dovele do dugotrajnih suša.

Hlađenje se ne događa samo na površini

"Hladna mrlja" kod nekih se znanstvenika smatra svojevrsnim otiskom promjena u AMOC-u, jer se nalazi u području u koje ovaj sustav prenosi velik dio topline. Kako bi bolje razumjeli što se događa u ovom dijelu Atlantika, autori studije kombinirali su stvarne podatke o toplini oceana iz instrumenata i satelita s klimatskim modelima.

Otkrili su da se hlađenje "hladne mrlje" ne događa samo na površini, nego i u dubokim slojevima oceana, gdje atmosferski utjecaji poput vjetrova i oblaka imaju znatno slabiji učinak.

Prema studiji, svi pokazatelji upućuju na utjecaj AMOC-a. "On mijenja prijenos topline u oceanu", rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike oceana na Sveučilištu u Potsdamu, dodajući da upravo to uzrokuje hlađenje "hladne mrlje".

Istaknuo je i da postoje brojni drugi dokazi da AMOC slabi, neovisno o "hladnoj mrlji", te da neke studije pokazuju kako je sada najslabiji u posljednjih oko 1.000 godina.

"Činjenica je da nova studija daje dosljedne rezultate"

Ranija istraživanja pokazala su da je "hladnu mrlju" moguće objasniti i isključivo atmosferskim uvjetima, rekao je René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u studiji.

"No činjenica da nova studija daje dosljedne rezultate kroz više različitih skupova podataka jača pouzdanost zaključaka", dodao je.

David Thornalley, profesor oceanske i klimatske znanosti na University College Londonu, koji također nije bio uključen u istraživanje, naveo je da studija dodatno učvršćuje dokaze o povezanosti "hladne mrlje" i slabljenja AMOC-a, ali je upozorio da oskudnost terenskih podataka znači da se postojeće zbirke podataka "trebaju promatrati kao dobre aproksimacije, a ne kao savršen prikaz stvarnosti".

Dodao je da i dalje postoje neizvjesnosti te da "ovo vjerojatno neće biti posljednja riječ o toj temi".

Jonathan Baker, viši klimatski znanstvenik iz britanskog Met Officea, složio se s time, rekavši da studiju treba promatrati kao dodatni dokaz utjecaja AMOC-a na "hladnu mrlju", ali ne i kao konačan odgovor na to pitanje.