Most: Cijeli sustav je trom i neučinkovit, pa i kada se radi o fondovima EU

Most: Cijeli sustav je trom i neučinkovit, pa i kada se radi o fondovima EU
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

MOST nezavisnih lista proučio je kako vlada nedovoljno koristi sredstva europskih fondova, cijeli je sustav, po njihovoj ocjeni, trom i neučinkovit, procedure složene, a novac sporo dolazi do korisnika.

„Cijeli je sustav trom i neučinkovit. Prošla godina je za ovu vladu godina propuštenih prilika, a to se dogodilo i u sustavu EU fondova”, ustvrdila je na konferenciji za novinare saborska zastupnica Mosta Sonja Čikotić.

Kažu da je vlada malo planirala, a još manje realizirala

Vlada je, istaknula je, u području financiranja iz fondova EU planirala malo, a realizirala još manje, a pad u realizaciji plana korištenja EU fondova iznosi do 2,7 milijarde kuna.

„Ova sredstva su jedna od većih prednosti članstva u EU i jedinstvena prilika za razvoj pa su niski ciljevi vlade i još manja realizacija nedopustivi. Kako će se sutra naši čelnici izboriti za bolji položaj Hrvatske, kad smo nakon pet i pol godina članstva tek ugovorili 58 posto od dodijeljenih sredstva”, pitala je Čikotić.

Sustav je trom, procedure složene, novac sporo dolazi do korisnika, smatraju mostovci.

„Svjedoci smo pomicanja rokova za objavu poziva i njihovog izostanka, dugih procedura obrade prijava, a tu je i, paradoksalno, problem s nedovoljnim sredstvima”, navela je Čikotić.

"Hrvatska raste sporo i nedovoljno"

Zamjera jer, kaže, iz Slavonije odakle dolazi kao zastupnica, ljudi iseljavaju dok se prijave na natječaj za mlade poljoprivrednike obrađuju i po 240 dana.

„Natječaj za energetsku obnovu kuća, najavljen za prosinac 2018., prebačen je za svibanj 2019. Na natječaju za opremanje i izgradnju proizvodnih pogona, poduzetnici su tražili 977 milijuna kuna, a onda je natječaj poništen i sa sustava e-fondova preseljen u pošte. Iako se znalo koliko će prijava biti, predviđeno je svega 200 milijuna kuna”, navela je Čikotić primjere loše prakse.

Vedran Jerković iz Mostova Savjeta za gospodarstvo upozorio  je kako je hrvatski rast BDP-a 2,8 posto dok je primjerice u Poljskoj 5,7; u Latviji 5,5; Mađarskoj 5; Slovačkoj 4,5 te u Rumunjskoj 4,1 posto.

„Jasno je da Hrvatska raste sporo i nedovoljno. Prema dostupnim službenim podacima za 2017., u Hrvatskoj su ukupne investicije iznosile 52,6 milijardi kuna ili 14,4 posto BDP-a. Prosjek EU iznosi 20 posto, dok je vodeća država u EU Češka s udjelom investicija u BDP-u od 25 posto”, rekao je Jerković.

Govorili i o BDP-u

Hrvatskoj je, kaže, za bilo kakav ozbiljniji iskorak i približavanje razvijenim članicama EU potrebna godišnja stopa rasta BDP-a od minimalno četiri posto. „Kako bi tu stopu dostigli sa sadašnjih 2,8 posto, potreban je rast investicija za 8 posto, odnosno za 4,2 milijarde kuna”, rekao je.

Drži i kako bi hrvatski BDP danas bio veći za 0,6 postotnih bodova da je resorno ministarstvo nadležno za fondove EU povuklo 2.7 milijardi kuna. „EU fondovi su izvrstan test efikasnosti, ili bolje rečeno neefikasnosti, javnog sektora. Dodatno je načinjena i materijalna šteta državnom proračunu. Jer za svaku milijardu kuna rasta BDP-a, prihodi s osnove PDV-a rastu za 1,4 posto. Da ne govorimo o otvaranju novih radnih mjesta, dodatnim prihodima od doprinosa, povećanju osobne potrošnje…”, nabrojio je Jerković.

Stoga, zaključio je, sve to predstavlja izvrstan primjer neodgovornost i rada protiv nacionalnih interesa.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara