Mostovci pokušavaju uvjeriti ljude da ostanu u Hrvatskoj: "Irska i Njemačka dat će vam veću plaću, ali..."
Foto/video: Pixsell/Miranda Cikotić
"POKRET ostanka" naziv je Mostove programske konvencije koja je danas održana u Splitu. Dvorana Gradskog kazališta mladih bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a osnovne programe pokreta predstavili su istaknutiji članovi Mosta, poput Ante Pranića i Ivane Ninčević Lesandrić. Predsjednik Božo Petrov u par crta je objasnio o čemu se radi.
Novinari su ga pitali spremaju li se za izbore, s obzirom na to da takve konvencije namjeravaju održati diljem države. Petrov tvrdi da nije opterećen izborima. Kaže kako je zapravo riječ o izboru svakog građanina želi li Hrvatsku kao državu mladih ili će pristati na nastavak negativnih trendova.
"Građani se moraju odlučiti je li im važnija stranka ili njihovo dijete"
Petrov se kao prvi govornik obratio okupljenima u dvorani GKM-a.
"Može Irska, može Njemačka davati vam veću plaću i standard, ali ono što vam može pružiti vaša domovina i vaše obitelji, ne može vam dati bilo tko drugi. Ova zemlja je vrijedna borbe iz dana u dan. Nije lagano. Ali vrijedi. Ova zemlja vrijedi borbe.
Ne postoji druga politička opcija u Hrvatskoj koja će vam dati mogućnost da se vaš glas čuje u saboru. Svi drugi imaju svoje mentore. Mi želimo služiti vama. Uključite se jer ovo nije borba za nekog drugog. Ovo je borba za vašu djecu. Građani se konačno trebaju odlučiti je li im važnija stranka ili njihovo dijete. Ljudi glasaju po navici, zbog uspomene što im je značila neka stranka, a ne shvaćaju da će upravo zbog njihovog glasa njihovo dijete završiti negdje vani, neće dočekati starost sa svojom djecom. Oni koji su vladali 20 godina stavljaju na rulet budućnost vaše djece. Kad izlazite na izbore, birate između svog djeteta i lijepe uspomene. Za mene je važnije moje dijete nego neka lijepa uspomena ili bivša draga stranka", kazao je Petrov.
"Više od tri tisuće novozaposlenih u javnoj upravi"
O javnoj upravi govorio je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić.
"Prema podacima iz 2016. imamo 233.886 javnih službenika i namještenika. U 2015. imali smo ih 230.072. U dvije godine imamo porast za 3814 ljudi zaposlenih u javnoj upravi. Teritorij države ostao je isti, a broj stanovnika se smanjio. Više od brojnosti, postavlja se pitanje prosječne ocjene službenika u svim ministarstvima. U 2016. iznosila je 4,05, a rukovodećih službenika 4,63. Mi bi trebali biti zadovoljni, ali jesmo li? Ministarstvo uprave na čelu s bivšim ministrom Ivanom Kovačićem usvojilo je akcijski plan provedbe razvoja strategije javne uprave. Osigurano je 880 milijuna kuna za provedbu. Obavili smo rudarski posao, pitanje je kako će biti novac upotrijebljen. Intencija nam je da postanemo država e-ureda, a ne država papira", kazao je Pranić.
Založio se za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom javne uprave.
"Digitalizacija je osnova svega. Tako bi mogli mjeriti radni učinak, sustavno nagrađivati i kažnjavati i ostvariti e-ured gdje bi bili dostupni podaci na jednom mjestu. Projekt e-poslovanja bila bi nadogradnja. Investitor bi mogao dobiti građevinsku dozvolu bez dolaska u ured za prostorno planiranje i građenje. Razvoj kompetencijskih okvira za zaposlene u javnoj upravi. Zapošljavali bi se po kompetencijama, a ne po stranačkom ključu kao danas", kazao je Pranić.
"Studenti mogu otvoriti tvrtku u Irskoj, ne i u Hrvatskoj"
Ivana Ninčević Lesandrić govorila je o nezaposlenosti i apsurdima hrvatskih zakona.
"Nezaposlenost je postala svakodnevica. Godinama nam nude rješenja. To je jedno veliko obećanje. Imali smo razne brojke. Od 80 do 300 tisuća novih radnih mjesta. Nema brojke koja nije bila obećana, ali ne postoji potez ili odluka koja potpisom može zaposliti toliko ljudi. Osim ako ih ne mislimo sve uhljebiti. Mogu se poboljšati uvjeti poduzetnicima, to treba omogućiti.
U Hrvatskoj student ne može biti direktor u svojoj tvrtki. Zamislite apsurd. Hrvatska država vam plaća studij, želite imati tvrtku i biti direktor, kroz doprinose pomagati punjenju proračuna, to ne može. A može redovan student otvoriti tvrtku u Irskoj i plaćati poreze drugoj državi. To vam je dopušteno", kazala je Ninčević Lesandrić.
"Jedino glas za Most nije bačen glas"
Nikola Grmoja podsjetio je kako su lani uputili 21 zakonski prijedlog i kako su izabrani da govore o negativnostima i korupciji.
"Međutim, imam osjećaj da kod ljudi time izazivamo apatiju i strah me da potičemo ljude da odlaze iz Hrvatske. Mi želimo ponuditi nadu, pokazati da postoji rješenje i politička opcija koja je dvaput odustala od svih pozicija jer smo inzistirali na transparentnosti i idealima zbog kojih smo ušli u politiku. Jedino glas za Most nije bačen glas. Znate što od nas možete očekivati. Uvijek ćemo inzistirati na principima s kojima smo izašli pred vas na izbore. Znam koliko nas se boje. Most je jedina nekontrolirana opcija u Hrvatskoj", kazao je Grmoja.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati