Možemo li se zaraziti rakom?

Možemo li se zaraziti rakom?
Foto: Unsplash

OD malarije i tuberkuloze do epidemije sifilisa, zarazne bolesti predstavljaju pošast vremena naših predaka. Srećom, čovječanstvo je uspjelo otkrićem cjepiva i antibiotika smanjiti smrtonosni doseg ovih prenosivih bolesti.

Suvremena pošast su, pak, bolesti koje nisu prenosive. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, neprenosive bolesti, poput kardiovaskularnih ili respiratornih oboljenja, raka, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti, zaslužne su za 70% svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini. Točnije, riječ je o 41 milijunu preminulih godišnje.

Problematični mikrobi

Definicija neprenosivih bolesti nalaže da se one javljaju kao kombinacija različitih genetskih čimbenika, okruženja i načina života, dok zarazne bolesti izazivaju bakterije, gljivice i virusi, a prenose ih ljudi i životinje.

Ipak, tijekom posljednjih nekoliko godina znanstvenici su otkrili da grupa mikroba koji naseljavaju naše tijelo utječe i na njegovo zdravstveno stanje. Riječ je o mikrobiomima, a postoje tvrdnje da su oni sposobni prenijeti bolesti koje dosad nisu bile zarazne.

Odlike mikrobioma mogu se prenositi s osobe na osobu?

Znanstvenici još nisu uspjeli shvatiti koji su mikrobiomi u našem tijelu pogodni za organizam, a koji su štetni. Ono što se pouzdano zna je postojanje povezanosti između disbalansa broja bakterija i pojedinih oboljenja.

Pojedinci koji pate od dijabetesa ili kardiovaskularnih oboljenja posjeduju drugačiju grupu bakterija u želucu od zdravih ljudi. To bi značilo da postoji mogućnost zaraziti se ovim bolestima ako smo izloženi određenim mikrobima.

"Radikalna je ideja da se možemo zaraziti neprenosivim bolestima, a ova teza nam pruža novi pogled u naše poimanje samih bolesti", tvrdi B. Brett Finlay, mikrobiolog sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru, za Live Science.

Finlay je nedavno proveo istraživanje na obalnoj državi Fidži ispitujući upravo ovu tezu. Prikupljeni su uzorci sline i stolice od 290 pripadnika jedne zajednice, kako bi se proučili tipovi bakterija koji borave u njihovim organizmima. Nalazi su pokazali da ispitanici iz istog domaćinstva dijele slične vrste mikroba, do te mjere da su znanstvenici na osnovi mikrobioma mogli pogoditi tko je kome supružnik.

Rezultati studije pokazuju da se pojedine odlike mikrobioma mogu prenositi s čovjeka na čovjeka, a nije nemoguće da isto važi i za bolesti.

Dijabetes i kardiovaskularna oboljenja

Supružnici osoba oboljelih od dijabetesa u većoj su opasnosti i da i sami obole od šećerne bolesti u roku od godine dana od dijagnoze.

Također, istraživanja su zaključila da ljudi s visokom dozom spoja trimetilamin N-oksida u krvi imaju veće šanse oboljeti od kardiovaskularnih bolesti. Ovaj spoj nastaje nakon što pojedine vrste mikroba razgrade crveno meso.

Je li i pretilost zarazna?

I u slučaju pretilosti prisutne su vrste potencijalno prenosivih mikroba. Laboratorijska istraživanja su pokazala da miševi uravnotežene kilaže postaju pretili nakon što budu izloženi izmetu već pretilog miša. Kada je u pitanju čovjek, prijatelji i rodbina pretilih ljudi imaju veće šanse i sami oboljeti od ovog stanja za razliku od pojedinaca koji nemaju dodira s pretilim osobama.

Finlay smatra da je i dalje nužno shvatiti u kojoj mjeri mikrobi utječu na pojavu bolesti, osobito ako se u obzir uzmu ostali čimbenici, kao što su prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, genetika ili okruženje.

Znanstvenici imaju zadatak otkriti kako bakterije u našem organizmu oblikuju naše zdravlje. Osim njih, gljivice i virusi u našem tijelu također mogu biti put kojim se nezarazne bolesti potencijalno mogu prenijeti s jedne na drugu osobu.

Istraživanje naziva Are noncommunicable diseases communicable? objavljeno je 17. siječnja u znanstvenom časopisu Science.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara