Muljaže oko manje javnih natječaja: Kome se žaliti kad vas prevari Ministarstvo pravosuđa?

Foto: Ranko Šuvar (Cropix)

DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ, samozatajni ministar pravosuđa, čini se da doslovno shvaća premijerku Jadranku Kosor kada kaže da treba biti hrabriji u donošenju odluka bez straha od Državnog odvjetništva kao i da treba rezati troškove ondje gdje se može. Tako je Ministarstvo pravosuđa u želji jeftinije nabave antivirusnih programa za svoja računala napravilo sve kako ne bi raspisalo javni natječaj, a dobilo nižu cijenu.

Ministarstvo pravosuđa 2009. godine raspisalo je natječaj za nabavku softverske opreme, a na temelju tog natječaja izabrane su četiri tvrtke koje mogu konkurirati za godišnje ugovore o javnoj nabavi programa za antivirusnu, antispam i sličnu zaštitu. Tada je potpisan poseban Okvirni sporazum u kojemu su dane cijene i uvjeti unutar kojih se mogu kretati ponude određene tvrtke odnosno cijene, količine i posebnih uvjeta.

Može prema dolje, ali nema šanse prema gore!?

Početkom veljače ministar Bošnjaković je raspisao ograničeni postupak javne nabave u kojemu je pozvalo četiri tvrtke da daju svoje ponude. Posao je ove godine  dobila tvrtka Sagena, koja je ponudila tzv. dumping cijenu, a sve žalbe ostalih konkurenata Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave je glatko odbila. Sagena je tako ponudila 232.000 kuna za ugovor, a sljedeći po cijeni bio je Qubis koji je ponudio 513 tisuća kuna dok su ostale ponude bile oko 650 do 680 tisuća kuna.

Činjenica je da je jedan od konkurenata dao bitno nižu cijenu od one koja je utvrđena okvirnim sporazumom, odnosno ponudio je dumping cijenu. Kada se tvrtka Qubis d.o.o. žalila na postupak Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, dobili su negativno rješenje jer se, kako kažu u komisiji, cijene nisu mijenjale prema višim nego prema nižim pa nije došlo do promjene osnovnih uvjeta natječaja.

Poništili natječaj

"Svrha Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave nije da podržava Ministarstvo pravosuđa u ostvarivanju što niže kupovne cijene, već da osigura poštivanje zakona i ugovora. Možda Okvirni sporazum nije najbolje ugovoren, ali kakav je takav je. Od 2009. godine do danas provodio se tako da cijene nisu mijenjane izvan njegovih okvira i po, u ovom slučaju, ponuđenim cijenama vidi se da su se svi ponuđači, osim jednog, toga i pridržavali. Pri sklapanju Okvirnog sporazuma ponuđači su trebali unaprijed specificirati cijene za svaku godinu trajanja ugovora posebno, te natječajna dokumentacija, kao i ugovor, nije predviđala nikakave promjene cijena", kaže nam Lucijan Carić iz tvrtke Qubis d.o.o. dodajući da ovakvo tumačenje Državne komisije tzv Okvirni sporazum čini nepotrebnim odnosno poništava postupak javne nabave proveden 2009. godine prilikom njegovog sklapanja u kojem je bar jedan ponuđač očito, iz samo sebi znanih razloga, propustio ponuditi niže cijene i time stimulirati korisnike.

Carić također upozorava da Ministarstvo pravosuđa, što je vidljivo iz javno dostupnih objava javne nabave, uredno sklapa ugovore direktnom pogodbom na iznose od više milijuna kuna, pa to uštedu od par sto tisuća, u ovom slučaju, čini bespredmetnom.

Izbjegli novi natječaj

"Vrlo je važno znati da Ministarstvo pravosuđa niže cijene može ostvariti neovisno o Okvirnom sporazumu - jer može ići na otvoreno javno nadmetanje na koje se mogu javiti svi prodavatelji rješenja za antivirusnu zaštitu, dakle više od četiri odabrane tvrtke koje su potpisale Okvirni sporazum, na kojem gotovo sigurno može ostvariti još nižu cijenu. Naime, naš Zakon o javnoj nabavi uopće ne poznaje damping kao nelojalnu tržišnu utakmicu", zaključuje Carić.

No, u Ministarstvu pravosuđa, kažu da je sve po zakonu te da nisu trebali raspisivati novi natječaj u potrazi za bitno nižom cijenom.

"Ministarstvo pravosuđa je sukladno čl. 102. st.6. Zakona o javnoj nabavi provelo tzv. mini nadmetanje. Svrha tog nadmetanja je da se omogući novo nadmetanje između subjekata stranaka okvirnog sporazuma, a u cilju postizanja nižih cijena", rekli su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva pravosuđa naglašavajući kako je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odlučila u njihovu korist.

Glavno da se reže

Iz odgovora Ministarstva pravosuđa Indexu iščitava se kako je ministru Bošnjakoviću bilo primarno srezati troškove.

"Sukladno odredbi čl. 102. st.1. Zakona o javnoj nabavi pri sklapanju ugovora na osnovi okvirnog sporazuma strane ne smiju mijenjati bitne uvjete iz Okvirnog sporazuma. Citiranu odredbu treba tumačiti na način da pri ponovnom nadmetanju koje se provodi na temelju Okvirnog sporazuma ne smiju se mijenjati cijene predmeta nabave na iznos veći od onog koji se nalazi u ponudama na temelju kojih je Okvirni sporazum sklopljen", navodi se u odgovoru.

Pritom se zaboravlja, namjerno ili ne, kako je prije dvadesetak dana, Središnji ured javne nabave poništio natječaj za telefoniju za sva ministarstva i to upravo zbog toga jer je HT ponudio dumping cijenu.

Netransparentno ministarstvo

Na kraju ove priče ostaje nejasno zašto se onda nije raspisao novi natječaj na koji bi se javilo puno više ponuditelja s eventualno nižim cijenama. Tržište se proširilo u odnosu na ono prije dvije godine iz vremena Okvirnog sporazuma, a mnoge tvrtke usred krize vjerojatno bi bile spremne dati i još niže cijene. Umjesto toga, ostaje gorak okus netransparentnosti.

I to baš sada kada zatvaramo Poglavlje 23 u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara