Muslimani mole u javnosti diljem Europe, ali ne i u Parizu. Zabranjeno im je

Muslimani mole u javnosti diljem Europe, ali ne i u Parizu. Zabranjeno im je
Screenshot: Ruptly

MNOGI su građani Splita ostali zatečeni snimkom grupe muslimanskih vjernika - po svemu sudeći turista - koji su svoj obred molitve i klanjanja, odnosno namaz, obavili na parkiralištu ulice u središtu grada. 

>> Grupa muslimana klanjala nasred parkirališta u Splitu

U Splitu, pa i u Hrvatskoj općenito, ovo je dosad praktički neviđen prizor. Građani Splita i Hrvatske muslimanske vjeroispovijesti svoje vjerske obrede obavljaju u džamijama i prostorijama za molitvu - ne na ulici. No u nekim drugim zemljama članicama Europske unije ovo je posljednjih godina postao gotovo redoviti prizor. 

A u francuskoj prijestolnici su i zabranjene. U Parizu je, naime, još 2011., nakon sve većeg negodovanja građana zbog ometanja i uznemiravanja, uvedena zabrana molitve na ulici. To je pak izazvalo negodovanje muslimana koji se žale da nemaju dovoljno prostora u džamijama.

U ovoj je zemlji fenomen muslimanske molitve na javnom prostoru posebno osjetljivo pitanje zbog duge tradicije sekularizma, odnosno striktnog odvajanja države i Crkve, što uključuje zabranu javnog demonstriranja vjere. Francuska je, podsjetimo, 2010. zabranila i nošenje burke i nikaba, odnosno muslimanskog vela za žene koji pokriva lice. 

Le Pen usporedila klanjanje muslimana na ulici s nacističkom okupacijom Pariza

S obzirom na to da u Francuskoj živi više od pet milijuna muslimana (oko 7,5% stanovništva), što je najveća muslimanska populacija u EU, njihova integracija u sekularno francusko društvo već je godinama predmet užarene nacionalne rasprave. Tenzije između muslimanske manjine i kršćanske, odnosno nevjerničke većine posebno su se produbile nakon niza terorističkih napada 2015.

Liderica krajnje desne Nacionalne fronte (danas Nacionalnog skupa) Marine Le Pen tada je izazvala kontroverze uspoređujući javnu molitvu muslimana na ulici s nacističkom okupacijom Pariza. Zbog toga je završila i na sudu pod optužbom za poticanje mrđnje, ali oslobođena je. S druge strane, neki su kritizirali vlasti da ovom zabranom podilaze ekstremnoj desnici.

Šest godina kasnije, u studenom 2017. u Clichyju, multietničkom predgrađu Pariza, došlo je do incidenta kad je stotinjak konzervativnih gradskih vijećnika iz šireg pariškog područja, ogrnuto francuskim zastavama i pjevajući Marseljezu, tijelima spriječilo grupu od 200-tinjak muslimana u pokušaju molitve na ulici. Policija ih je morala razdvajati i zaustaviti fizički sukob između muslimana i zagovornika sekularizma.

>> Ima li razlike između muslimana na splitskom parkingu i molitelja pred bolnicama

Muslimani su se u Clichyju molili na ulicama mjesecima, otkad je konzervativni gradonačelnik Remi Muzeau zatvorio lokalnu džamiju u zgradi koju je muslimanska zajednica ilegalno koristila i preuredio je u knjižnicu. No upravo je Muzeau predvodio naknadni prosvjed. Ministar unutarnjih poslova Gerrard Colomb tom je prilikom najavio da će vlasti okončati ulične molitve ne samo u Clichyju, već i diljem zemlje. 

"Mislite da je luksuz moliti se na ulicama?", pitao se nakon prosvjeda Hamid Kazad, predsjednik Muslimanske unije Clichyja, kako prenosi Newsweek.

Talijanski muslimani iz prosvjeda klanjali ispred Koloseuma

Slučajevi javne molitve muslimana zabilježeni su i u drugim gradovima. U gradu Orleansu u svibnju prošle godine policija je morala intervenirati i zaustaviti kontinuirane molitve muslimana na ulici ispred očito prepune džamije, nakon što su se ljutiti građani požalili gradskim vlastima. 

U Nici je u lipnju prošle godine, na ramazanski bajram, čak tisuću muslimanskih vjernika javno molilo na parkiralištu. Gradonačelnik Christian Estrosi oštro je osudio uličnu molitvu. "Zakoni republike moraju biti isti za sve", napisao je u tvitu.

Što se Njemačke tiče, muslimani su u svibnju 2017. u Münchenu organizirali molitvu na trgu Marienplatz kojom su htjeli upozoriti na nedostatak prostora za molitvu. No ova molitveno-prosvjedna akcija otkazana je iz "sigurnosnih razloga", nakon što se saznalo da ekstremni desničari planiraju doći i nasilno prekinuti događaj. 

Zanimljivo je i da je 2014. oko tisuću muslimana molilo ispred džamije u Berlinu u znak prosvjeda protiv Islamske države s jedne i protiv islamofobije s druge strane. Džamija je, naime, bila oštećena od strane vandala koji su podmetnuli požar. 

Muslimani su molitvom na ulici prosvjedovali i 2016. u Rimu, i to ni manje ni više nego ispred znamenitog Koloseuma. Prosvjedovali su zbog zatvaranja improvizirane džamije koja nije zadovoljavala propise. Znakovito je da u Italiji živi 1,6 milijuna muslimana, ali u cijeloj zemlji postoji samo 8 službenih džamija, kako piše Independent u članku iz te godine.

Gradske vlasti su kao razlog zatvaranja džamije navele i strah od radikalizacije mladih muslimana u njoj, piše Daily Express.

Muslimani su slavili ramazanski bajram diljem Europe masovnom molitvom na ulicama. U talijanskom Napulju su stotine muslimana molile na dvama gradskim trgovima. A u gradskom parku u engleskom Birminghamu, u kojem muslmani čine oko četvrtine stanovnika, na molitvi i proslavi povodom kraja ramazana okupilo se čak 140 tisuća vjernika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara