Na Županijskom sudu u Karlovcu danas je nastavljena jučer započeta rasprava u ponovljenu suđenju Svetozaru Karanu iz Korenice, koji je lani u srpnju prvostupanjskom presudom na Županijskom sudu u Gospiću osuđen na 13 godina zatvorske kazne za kažnjivo djelo protiv čovječnosti, međunarodnog prava i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika zatvora tzv. SAO krajine.

Vrhovni sud prihvatio je žalbu Svetozara Karana iz Korenice te ukinuo prvostupanjsku presudu i vratio predmet gospićkom Županijskom sudu na ponovno suđenje pred promijenjenim vijećem. U ožujku ove godine predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić povjerio je taj predmet karlovačkom Županijskom sudu, jer gospićki sud nema dostatno sudaca za u cijelosti promijenjeno tročlano sudsko vijeće.

Danas su svjedočila dvojica zatvorenika i dvojica pripadnika paravojnih postrojba tzv. SAO krajine, u kojima je služio i okrivljeni Karan.

Bivši zarobljenici Petar Bićanić i Dražen Rendulić svjedočili su o metodama mučenja do onesvješćivanja, o sredstvima premlaćivanja od batinama s kuglama na vrhu, do kupanja pod šmrkovima vode na otvorenom pri temperaturi nižoj od 20 Celzijevih stupnjeva te elektrošokovima. Zbog toga su, kako su svjedočili, zadobili trajne posljedice za zdravlje tijela i psihe.

Bićanić nije posvjedočio da je prepoznao ili od drugih zarobljenika saznao da je među njegovim mučiteljima bio okrivljeni Svetozar Karan. "Nismo smjeli dizati pogled, pa je i to razlog da ja direktno ne stavljam na teret okrivljeniku da me je on osobno maltretirao, jer ga se ne sjećam", rekao je svjedok Bićanić.

Ni svjedok Rendulić na izričito pitanje je li Karan bio među njegovim mučiteljima nije odgovorio potvrdno. "Niti mogu reći da je netko spominjao ime optuženika, možda jest, ali ja se toga više ne sjećam", rekao je. To je objasnio i činjenicom da ni prije nije poznavao Karana. "Osim toga kad su nas mučili, na glavama su imali ženske čarape ili neke krpe da ih ne bi prepoznali oni koji su ih od prije poznavali", dodao je.

Dvojica Karanovih suboraca, Vojin Žigić i Radoje Stanić u odvojenim svjedočenjima izjavili su da je Karan bio na položajima izvan Korenice do polovice prosinca 1994. U optužnici pak piše da je Karan od "od prosinca 1994. do polovice veljače 1995. kao pripadnik čete Vojne policije 15. korpusa tzv. vojske RSK i zapovjednik smjene straže u zatvoru za ratne zarobljenike, smještene u OŠ Frkašiću, obavljajući stražarsku službu, tukao ratne zarobljenike šakama, nogama, vojničkom lopaticom, aluminijskih štapom, palicom, drvenim štapom na vrhu kojeg je bila drvena kugla te? dovodio pripadnike srpske nacionalnosti da po njegovu nalogu tuku zarobljenike?"

Suđenje se nastavlja sutra, a kao svjedoci su pozvani Dragan Mirić i Petar Prica.

Ukidajući provstupanjsku presudu peteročlano Kazneno vijeće Vrhovnog suda utvrdilo je da je gospićki sud pogrješno utvrdio činjenično stanje, da nije dao valjane razloge zašto nije prihvatio iskaze svjedoka koji su potvrđivali Karanovu obranu, da nije doveo u pitanje protuslovne iskaze svjedoka koji su Karana dovodili u vezu s osobama koje su zlostavljale ratne zarobljenike u srpskom zatvoru pokraj Korenice i t.d.

Vrhovni sud upozorio je i da je gospćiki sud u pisanu obrazloženju presude prešao okvire koji propisuju strukturu presude, posebno u dijelu gdje se polemizira s motivima njegova povratka u Hrvatsku 2000. - da se vratio kako bi nastavio živjeti "na hrvatskoj grbači, da bi je gospodarski oslabio i vodio u propast i nestanak radi ostvarenja memoranduma SANU".

(Hina) xvhor yvkn