PREDSJEDNIK Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić upozorio je u povodu početka školske i katehetske godine da smo zbog pandemije koronavirusa iznova i ovaj put na dramatičan način postali svjedocima ranjivosti globaliziranoga svijeta.

Hranić je u ponedjeljak u poruci svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama i vjeroučiteljima te djeci, mladima i roditeljima poručio da je vrijeme kroz koje prolazimo istodobno i znak moći solidarnosti i požrtvovnosti za druge. 

Ustvrdio je i kako nas ova kriza, ne samo poučava granicama ljudske moći nego duboko doživljavamo iskustvo da će se "ljudi u potpuno planiranom svijetu naći neopisivo usamljeni". Premda svaka osobna ljudska povijest ima neuništivu vrijednost, ona kao da danas nestaje pred globalnošću pandemije, upozorio je.

"Vrijeme kroz koje prolazimo je i znak moći solidarnosti i požrtvovnosti za druge"

"No iako pred silnim, žalosnim brojkama svakodnevno zaraženih polako gubimo osjećaj za dostojanstvo pojedinca koji pati ili umire te se čini da ostajemo ravnodušni za njegovu sudbinu, moramo ipak primijetiti da je vrijeme kroz koje prolazimo istodobno i znak istinske moći čovječanstva: znak moći solidarnosti i požrtvovnosti za druge”, naglasio je nadbiskup Hranić.

Poručio je i da se od Crkve i od njezinih službenika sigurno ne traži da uvijek i odmah imaju odgovore na sva pitanja te da svojim nedovoljno promišljenim teološkim stavovima i izjavama "profitiraju" na ovoj krizi.

Istaknuo je kako je njezina prvotna zadaća u ovom trenutku tražiti odgovore na pitanja: Kako poučavati i ophoditi se prema konačnom, prema patnji i smrti; kako razumjeti Božji govor u događajima današnjice za koje je potrebno umijeće evanđeoskoga razlučivanja i kontemplativne distanciranosti od osjećaja i predrasuda, od strahova i od želja; kako razumjeti govor znanstvenika i stručnjaka koji su sve svoje snage ujedinili kako bi pomogli čovječanstvu.

"Crkva sve to propituje, ali ona propituje i traži najprikladniji te cjelovit oblik svjedočenja vlastite vjere u Boga koji je prisutan i koji trajno bdije nad ovim svijetom", navodi predsjednik Vijeća HBK.

Poručio je i kako navjestiteljsko poslanje ima svoju ozbiljnost i svetost posebice u ovim nepredvidivim vremenima.

Put u novo normalno 

"Budući da je pripovijedanje, kao temeljna misao pape Franje, osnovni put svake evangelizacije, cilj navjestiteljskog poslanja samo je srce evanđelja, koje se mora donijeti današnjem djetetu i odraslom čovjeku. To je put koji ne može više voditi u svijet kakva nema nego je to put u 'novo normalno'", navodi nadbiskup Hranić.

Dodaje i da će se na tom putu osim pripovijedanja služiti i 'učenjem na daljinu', odnosno svim mogućim suvremenim sredstvima.

No, ističe, Crkva i navjestitelji evanđelja nikada ne smiju zanemariti potrebu osobnoga prenošenja vjere i susreta s onima kojima smo poslani.

"Možda današnji čovjek sve više postaje digitalan, no vjera i zajedništvo ne mogu se u cijelosti izreći samo na taj način", zaključio je Hranić.