Kako bi odluka najvećih proizvođača nafte mogla utjecati na Hrvatsku?

Kako bi odluka najvećih proizvođača nafte mogla utjecati na Hrvatsku?

Foto: freeimages.com

SAUDIJSKA Arabija i Rusija, dvije zemlje s najvećom proizvodnjom nafte, dogovorile su jučer da neće povećavati proizvodnju.

Pretpostavlja se da bi zadržavanje proizvodnje na razini iz siječnja ove godine trebalo rezultirati rastom cijena nafte. Za komentar novonastale situacije zamolili smo analitičare Raiffeisen banke.

"Dogovor Saudijske Arabije i Rusije (uz priključenje Venezuele i Katara) oko zamrzavanja trenutne proizvodnje sirove nafte na siječanjskim razinama, svakako će utjecati na stabilizaciju cijena nafte. Prema Svjetskoj energetskoj agenciji (IEA) proizvodnja sirove nafte Saudijske Arabije u siječnju je iznosila 10,2 mil. b/d. Istovremeno Rusija je proizvodila gotovo 10,9 mil. b/d, Venezuela - 2,4 mil. b/d te Katar - 680 tisuća barela dnevno, čineći tako zajedno jednu četvrtinu svjetske proizvodnje", kažu analitičari RBA za Index.

Prema projekcijama IEA-e, zbog sezonskih učinaka u prvom dijelu godine ne bi trebalo doći do snažnijeg rasta, dok bi u drugom dijelu godine zbog početka ''sezone cestovne vožnje'' potražnja trebala porasti za 1,5 mil. b/d u odnosu na prvo polugodište. Pozitivni utjecaj na snažniji rast cijena kroz godinu mogli bi pristizati od strane snažnijega pada američke proizvodnje (prvenstveno iz škriljevca). S druge strane, negativni utjecaj mogao bi doći od usporavanja kineskoga gospodarstva.

Pitanje koje za sad ostaje je hoće li se u sporazum uključiti i ostali članovi OPEC-a, poput Irana, Iraka i drugih velikih izvoznika ili će zadržati visoku razinu proizvodnje.

Krajem 2016. nafta bi mogla na 50 dolara

"Iz svega navedenog, očekujemo kako bi se prema kraju 2016. godine, cijene nafte na svjetskim tržištima mogle približiti razini od 50 dolara po barelu (Brent). Zbog nižih cijena nafte u prvom dijelu godine, na razini 2016. godine, očekujemo prosječnu razinu cijena od 39 dolara po barelu (Brent), što je najniža razina od 2004. godine kad je cijena nafte tipa Brent u prosjeku na godišnjoj razini iznosila 38 dolara za barel", smatraju analitičari RBA.

Što se tiče utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, analitičari RBA kažu da su niske cijene nafte utjecale na pad potrošačkih cijena, i statističko smanjenje uvoza. Ako dođe do rasta nafte i potrošačke cijene mogle bi porasti, a povećao bi se i uvoz.

"S obzirom da je u Hrvatskoj pad potrošačkih cijena u 2015. godini u najvećoj mjeri posljedica uvezenih deflatornih pritisaka kao rezultat izravnih i neizravnih učinaka pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Pad cijena nafte prelio se zatim i na cijene ostalih sastavnica indeksa potrošačkih cijena, poput cijena prometa i usluga prijevoza (troškovna inflacija - engl. cost-push inflation ). Mogući snažniji rast cijena sirove nafte svako bi trebao pozitivno doprinositi oporavku razine cijena u ovoj godini.

Hrvatska je uvoznik nafte pa joj viša cijena povećava vrijednost uvoza

Niže cijene nafte na svjetskim tržištima dale su u protekloj godini i pozitivan doprinos u kretanju hrvatskoga vanjskotrgovinskog deficita. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, u kumulativnom razdoblju od siječnja do studenog 2015. godine, ukupna vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva (prema SMTK – Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) iznosila je gotovo 2,7 milijardi eura što čini čak 15% ukupnog uvoza u promatranom razdoblju.

Snažan pad cijena nafte na svjetskim tržištima u prošloj godini posljedično je doprinio značajnom statističkom smanjenju vrijednosti uvoza na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2014. godine, ukupna vrijednost uvoza iz spomenute kategorije pala za čak 12% godišnje. Posljedično je polučen pozitivan utjecaj na deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji bi u protivnom bio statistički veći", kažu analitičari RBA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara