"Naftašu" Rojsu BiH "poklanja 9,8 milijardi dolara"?

NEFORMALNI dogovor o tome da će se kontrola i revizija procesa privatizacije u Federaciji BiH započne tek od 1997. godine, izazvao je burne reakcije zbog činjenice da "time Bošnjaci poklanjaju 9,8 milijardi dolara hrvatskom generalu Ljubi Ćesiću Rojsu", javlja Dnevni Avaz.

List navodi kako je nakon dogovora Sulejmana Tihića, Harisa Silajdžića i Zlatka Lagumdžije, Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu BiH, izjavio da bi, ukoliko tako ostane, država privatnim osobama, bez i jedne konvertibilne marke naknade, poklonila i najveći terminal nafte u regiji - onaj u Dretelju, "za kojeg svi znaju da je bio vlasništvo bivše JNA i da je prema zakonskim normama trebao postati vlasništvo Federacije BiH".

"Knjigovodstvena vrijednost Terminala iznosi čak 9,8 milijardi američkih dolara, a ako se u Parlamentu FBiH usvoji zakon o kontroli i reviziji privatizacije tek od 1997. godine, onda bi to jednostavno značilo da se taj objekt poklanja, i to nikome drugom do generalu Hrvatske vojske Ljubi Ćesiću Rojsu", rekao je Cero.

"Tko je jamio - jamio je!"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ni po jednom propisu Terminal u Dretelju nije mogao imati drugog vlasnika osim države. U pitanju je klasična pljačka, a na moje zahtjeve da se sve preispita, ni bivši ni sadašnji saziv Vijeća ministara uopće ne reagira. Očito nekima odgovara da se ovo pitanje ne otvara, valjda i da bi bila potvrđena upravo Rojsova teza - `Tko je jamio - jamio je!`", rekao je Cero.

Dnevni avaz se tako osvrće i na mutnu privatizaciju kojom je Terminal 31. prosinca 1996. godine predan u Rojsove ruke. Naime, tog dana je Ministarstvo obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB), "koje je slučajno prestalo postojati istog dana", Terminal "prodalo" Ljubi Ćesiću Rojsu, no kupoprodajni ugovor nikad nije otkriven, a o cijelom prijenosu vlasništva postoji samo zabilješka u Općini Čapljina.

Kako je mutno počelo, još mutnije se nastavilo, pa je "nizom sumnjivih transakcija", Terminal prelazio "iz ruke u ruku". Preko "Monitora M" i "Hercegovina gradnje", naposljetku je završio u vlasništvu "Hercegovačke banke", a odluka vlade Federacije BiH o tome da ga se pripoji kompaniji "Terminali FBiH", nikada nije provedena.

I.M.
Foto: Index

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara