IZASLANSTVO ministara i malijskih vojnih dužnosnika posjetilo je selo u kojemu su u subotu napadači ubili najmanje 130 stočara, pripadnika etničke skupine Fula, što je najteži napad koji se dogodio u Maliju u zadnjih šest godina.

Pretpostavlja se da su napad počinili Dogoni, pripadnici etničke grupe koja živi na području centralne visoravni Malija. 

Napadi na sela Ogossagou i Welingara dogodili su se u vrijeme posjeta misije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, čiji je cilj pronaći rješenje za nasilje u kojemu je prošle godine smrtno stradalo više stotina ljudi, a i dalje se širi zapadnoafričkom regijom Sahel.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu počinjenom u regiji otprije pogođenoj etničkim i džihadističkim nasiljem. 

U nedjelju je sazvana izvanredna sjednica Vijeća ministara, a prisustvovao joj je i predsjednik Ibrahim Boubacar Keita. 

Izaslanstvo ministara i vojnih dužnosnika jutros je stiglo u Ogossagou blizu granice s Burkinom Faso.

UN šokiran

Nekoliko sati ranije glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da je "šokiran i bijesan" zbog masakra u kojemu je ubijeno 134 civila, "među kojima žene i djeca". Malijske je vlasti pozvao da "hitno provedu istragu o tragediji te da izvedu počinitelje pred lice zakona". 

Džihadističke skupine povezane s al-Qaedom i Islamskom državom proteklih godina koriste etničke napetosti u Maliju i susjednoj Burkini Faso i Nigeru da bi novačile borce u svoje redove i uspostavile kontrolu nad velikim teritorijem kojim praktički nitko ne vlada. 

Francuska vojska 2013. je intervenirala u Maliju, svojoj bivšoj koloniji, kako bi zaustavila prodiranje džihadista iz pustinje na sjeveru, no militanti su od tada ponovno ojačali i osnažili svoju prisutnost u središnjem Maliju i susjednim državama. 

Oko 4,5 tisuće francuskih vojnika i dalje se nalazi u Sahelu, većina njih u Maliju. Stotine vojnika u regiji imaju i Sjedinjene Države. 

Predstavnici Vijeća sigurnosti u petak su se susreli s predsjednikom Malija Ibrahimom Boubacarom Keitom i drugim predstavnicima vlasti kako bi razgovarali o nasilju i postepenoj implementaciji mirovnog sporazuma iz 2015. s naoružanim skupinama koje nisu islamističke.