Najpoznatija plaža na Havajima mogla bi nestati za manje od 20 godina

Najpoznatija plaža na Havajima mogla bi nestati za manje od 20 godina
Foto: 123rf

NEĆAKINJA člana Zastupničkog doma američke savezne države Havaja Chrisa Leeja ima dvije godine. Ako su nedavni klimatski izvještaji o Havajima točni, nakon što završi srednju školu, Leejeva nećakinja možda neće moći ležati na suncu na plaži Waikiki kao što su mogle generacije prije nje. Već šest godina Lee je predsjednik Odbora za energiju i zaštitu okoliša svoje savezne države te je pomogao da Havaji postanu uzor prevladavanja političkih podjela i postizanja dogovora oko klimatskih promjena, prenosi CNN.

Lee je jedan od zagovarača zakonskog prijedloga koji je reakcija na izvještaj Havajskog klimatskog odbora iz 2017. godine. U izvještaju stoji kako je slavna plaža Waikiki na otoku Oahuu u opasnosti da bude potopljena u sljedećih 15 do 20 godina zbog porasta razine mora. 

Budući da more sve više nadire na plažu, u zakonskom prijedlogu piše kako ”podaci pokazuju da će Honolulu u roku od 15 godina biti suočen s redovitim poplavama u urbanoj jezgri”. Nestane li plaža Waikiki, Havaji će ostati bez dvije milijarde dolara godišnjeg prihoda od turista. Dogodi li se pritom da Havaje pogodi snažan uragan, ukupna šteta mogla bi biti 40 milijardi dolara.

Pokušaj spašavanja

Havajski Senat i Zastupnički dom već su prihvatili mjeru HB 1487 kojom se uspostavlja ”pilot-projekt klimatske zaštite” za obalno područje Honolulua. Ovaj projekt usmjeren je na prijetnju od ”podizanja razine mora, poplavne vode, oluje i drugih posljedica ubrzanih klimatskih promjena”. Zakonski prijedlog uključuje i mogućnost uvođenja poreza na ugljik na Havajima.

Ovog tjedna oba će doma havajskog parlamenta pokušati uskladiti ponešto različite verzije zakonskog prijedloga te konačni prijedlog poslati guverneru Davidu Igeu. Troškovi prilagodbe infrastrukture iznosit će desetke milijuna dolara, no Lee kaže kako je to ”kap u moru u odnosu na troškove koji će nastati ako se ništa ne poduzme”.

Kao skupina pacifičkih otoka, čije gospodarstvo ovisi o turizmu na plažama, Havaji su jedinstveno ugroženi prijetnjom podizanja razine mora, visokih plima i snažnijih oluja uzrokovanih globalnim klimatskim promjenama.

Međutim, zakonodavci su poduzeli mjere. Lee kaže kako je posljednja mjera logičan korak u seriji zakonskih prijedloga koje su Havaji prihvatili u posljednjih pet godina. Među njima su i dva ključna zakona iz 2015. godine. Jedan obvezuje Havaje da rade na korištenju 100 posto obnovljive izvore energije, a drugi da izbacuju fosilna goriva iz upotrebe u kopnenom prijevozu. Iz 2018. godine pak datira zakon koji Havaje obvezuje da do 2045. godine postanu savezna država čije će gospodarstvo biti neutralno u odnosu na stakleničke plinove. Bio je to prvi takav propis u SAD-u.

Ova dostignuća proizašla su iz Leejevih napora koji su 2014. godine doveli do osnivanja međuagencijskog Klimatskog odbora. Konsenzus javnosti i zakonodavaca je ”u konačnici smjer u kojem će se klimatska politika kretati”, rekao je Lee. Kako bi se borili protiv podizanja razine mora, Havaji će morati nadograditi infrastrukturu na različite načine u različitim područjima. Na Waikikiju će biti podignute čvrste fizičke barijere. Osim dugoročne zaštite područja, ove mjere mogle bi kratkoročno pomoći stvaranju novih radnih mjesta.

Lee kaže kako su on i njegovi kolege podijelili havajska iskustva s ostalim saveznim državama, koje također imaju ranjiva obalna područja, te tako pomogli kreiraju mjera u borbi protiv negativnih posljedica klimatskih promjena. ”Radili smo s desetak država koje su krenule ovim putem”, rekao je Lee. S obzirom na to da na Havajima već postoji konsenzus između opće javnosti i zakonodavaca da su klimatske promjene stvarne i opasne, zakonodavci su mogli brzo reagirati u donošenju i provedbi mjera.

Ugodno je iznenađenje, navodi Lee, bilo okretanje 100 posto obnovljivoj energiji, koje je izazvalo otpore zbog očekivanih troškova. ”Očekivali smo da će to stajati milijarde dolara”, rekao je Lee, no kad su komunalna poduzeća istražila mogućnosti, pokazalo se da zapravo mogu uštedjeti 5,5 milijardi dolara. ”Ne može se znati koliko se može uštedjeti, dok se sve ne istraži”, zaključio je Lee. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara