Screenshot: HRT

OD PRVOG svibnja poskupjet će dopunsko zdravstveno osiguranje za 19 kuna, a uskoro kreće i reforma Hitne pomoći. Upravo su to bile glavne teme večerašnje emisije Otvoreno na HRT-u u kojoj su, osim aktualnog ministra Daria Nakića i bivšeg Siniše Varge, sudjelovali Ivan Kirin iz HSP AS, Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore i Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine

Aktualni ministar zdravstva odmah je na početku rekao kako nije riječ o reformskoj mjeri, već o nužnosti da bi opstao sustav.

"Povećanje zdravstvenog dopunskog osiguranja za 19 kuna nije reformska mjera, ona samo govori o stanju kakvo smo zatekli. Danas imate oko 900 000 ljudi koji ne plaćaju dopunsko, to bi umjesto njih trebala raditi država. To su ljudi koji imaju ispod 1500 ljudi po članu obitelji, a prijedlog je da povećanom policom oni koji plaćaju pokriju one koji to ne mogu platiti", objasnio je Nakić.

Dodao je i kako se taj novac trenutno ne može nadomjestiti iz proračuna.

"Hrvatska se nalazi na granici deficita, mi nemamo sredstava u proračunu. Mi smo napravili to da smo smanjili izdatke za zdravstveni sustav, proračun za zdravstvo je manji. Time smo pomogli ojačati državni proračun", rekao je Nakić.

Bivši ministar Siniša Varga demantirao je da je prošla vlast nerealno planirala povećanje troškova za zdravstvo već su to uskladili s rastom BDP-a.

"Prijašnja vlast nije nerealno planirala povećanje troškova za zdravstvo. Slažem se da ovo povećanje nije reformska mjera, to je posljedica izostanka reformskih mjera", prozvao je aktualnog ministra njegov prethodnik.

"Mi mislimo postići uštede te smo za smanjenje troškova. Mi krećemo u reformske mjere, ja bi volio vidjeti koje smo mi to projekte zaustavili koji su bili za povlačenje novca iz EU. Naš cilj upravo je racionalizacija", odgovorio je Nakić Vargi koje prozvao novu vlast za zaustavljanje brojnih projekata.

"Rekao bih da ova cijela atmosfera u društvu oko povećanja dopunskog osiguranja pokazuje da smo nezrelo društvo. Retorika u javnosti tipa da je ovo posljednji čavao u lijes javnog zdravstva ili da je to amerikanizacija nije ono što će nam omogućit da reformiramo zdravstveni sustav", konstatirao je Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore

"Varga bi bio puno vjerodostojniji da je lani upozoravao da država u HZZO ne uplaćuje koliko bi trebala, onda bi njegove kritike na bile na mjestu", dodao je.

Varga je rekao se tako radilo zadnjih 20 godina, priznavši da je i on za to dijelom kriv.

"Raskorak je između zakonske regulative koji garantira prijenos sredstava iz proračuna, a onda to zapne na proračunu. Tako je bilo i 2015., ali i sve godine do 1990. godine", rekao je Varga.

"Obiteljske liječnike zanimaju reformske promjene zdravstvenog sustava. Mi moramo svim građanima otvoreno reći da u ovoj kriznoj situaciji, zdravstveni sustav je na rubu izdrživosti i danas funkcionira dobrim dijelom na velikom entuzijazmu zdravstvenik djelatnika.

Primarna zdravstvena zaštita može se racionalizirati, obiteljski liječnici su temelj zdravstvenog sustava. Mi želimo skrbiti za 80 posto zdravstvene zaštite naših stanovnika", ulogu obiteljskih liječnika objasnila je Ines Balint, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.

Nakić: Najradije bi da dopunsko košta nula kuna

Ivan Kirin iz HSP AS rekao je kako bi trebalo imati razumijevanja za ovu mjeru.

"Mislim da od ovoga ne treba raditi preveliko nezadovoljstvo, mi iz HSP AS i Domoljubnoj koaliciji zalažemo se za socijalno zdravstvo, ali moramo imati razumijevanja za ovu mjeru", rekao je Kirin.

"Mi već sad imamo slučaj gdje privatni osiguravatelj ima policu od 67 kuna. Ja moram naglasiti, mi bi najradije da tu policu možemo staviti na pedeset ili nula kuna. Da imamo dva milijuna ljudi koji rade, mi o tome sad ne bi pričali. Međutim, moramo učiniti da sustav bude održiv, mi ne možemo garantirati zdravstvenu zaštitu ako smo u debelom minusu. Mi ne mislilo da će se dogoditi bijeg ljudi", rekao je Nakić na pitanje hoće li dio klijenata napustiti HZZO jer neke privatne osiguravajuće kompanije već sad nude jeftinije police.

"Povećanje od 19 kuna je povećanje od 30 posto, rekao bih da se to uspoređivalo s cijenama konkurenata", ubacio se Siniša Varga.

"Naša je procjena da to povećanje neće dodatno opteretiti one koji plaćaju, a učinit ćemo da učenici, studenti, branitelji, ljudi sa niskim primanjima ne moraju plaćati. U ovom trenutku, u dvije godine stvaramo minus od dvije i pol milijarde kuna, ovaj sustav nije održiv", odgovorio je Nakić.

Velik broj pacijenata na hitni prijem dolazi bez potrebe

Dio emisije posvećen je skorašnjoj reformi hitne pomoći.

"I do sedamdeset posto ljudi koji dolaze na hitni prijem dolaze nepotrebno. Oni kojima je potrebna prava obrada teže dolaze na red i duže čekaju", rekao je Goluža.

"Javnost treba educirati koja su to stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć", dodala je Balint.

"Ukoliko pacijent koji nije hitan, unatoč tome što se nije javio izvanbolničkoj hitnoj, ode u bolnicu i ukoliko se ne radi o hitnom slučaju tada će sestra savjetovati pacijentu da se javi svom liječniku. Ukoliko on bude i dalje inzistirao da se obavi pregled, tada će on taj pregled morati platiti", novost u hitnom prijemu objašnjava Nakić.

"Mi razgovaramo o solidarnosti, mi pozivamo da oni ljudi koji mogu plaćati, plaćaju za one koji to ne mogu. Nadstandard je nešto drugo, to se ne kosi", zaključuje Nakić vrativši se još jednom na poskupljenje dopunskog mirovinskog osiguranja.