HIMALAJA se približava kritičnoj točki zbog ubrzanog topljenja ledenjaka, sve nestabilnijih ledenjačkih jezera i velikog nedostatka sustavnog nadzora, upozorava novo istraživanje objavljeno ovog mjeseca.

Izvješće Systemiqa, izrađeno uz doprinos Međunarodnog centra za integrirani planinski razvoj (ICIMOD) i indijskog Nacionalnog instituta za himalajski okoliš G.B. Pant, navodi da himalajski ledenjaci danas gube masu 65 posto brže nego prije deset godina. 

Upozorenje dolazi svega nekoliko tjedana nakon katastrofe na granici Nepala i kineske regije Tibet. Urušavanje ledenjaka krajem kolovoza izazvalo je lavinu leda i stijena, a zatim goleme bujične poplave i odrone.

Prema posljednjim dostupnim službenim podacima, potvrđeno je više od 1400 poginulih, dok se oko 5600 ljudi i dalje vodi kao nestalo. 

Od oko 40.000 ledenjaka sustavno se prati tek 21

Jedan od najvećih problema je nedostatak podataka.

Na području Himalaje i Karakoruma nalazi se oko 40.000 ledenjaka, ali dugoročno i sustavno trenutačno se prati samo njih 21. Znanstvena promatranja obuhvatila su tek nekoliko desetaka ledenjaka. 

Istodobno se ledenjaci povlače i iza sebe ostavljaju sve veći broj jezera. Takva jezera često zadržavaju samo nestabilne naslage stijena, zemlje i leda, pa njihovim probijanjem mogu nastati nagle i razorne poplave.

Zagrijavanje dodatno destabilizira trajno smrznuto tlo i planinske padine, čime raste rizik od lančanih katastrofa u gusto naseljenim dolinama.

Milijuni ljudi žive ispod rizičnih jezera

Samo u Indiji identificirano je 56 ledenjačkih jezera koja su svrstana u kategoriju vrlo visokog rizika. 

Prema istraživanju, himalajska područja zauzimaju oko 18 posto površine Indije, ali na njih otpada približno 35 posto prirodnih katastrofa u zemlji. 

Rizik nije ograničen samo na poplave. Himalaja predstavlja golemi prirodni vodni sustav koji napaja neke od najvećih azijskih rijeka i osigurava vodu stotinama milijuna ljudi.

ICIMOD procjenjuje da će većina riječnih slivova Hindukuša i Himalaje oko sredine stoljeća dosegnuti takozvani vrhunac vode. To znači da će otapanje ledenjaka tada proizvoditi najveću količinu vode, nakon čega će protoci početi opadati jer će ledenjaci imati sve manje leda. 

Voda s Himalaje podupire oko petine indijskog gospodarstva

Novo istraživanje procjenjuje da voda koja dolazi s Himalaje izravno ili neizravno podupire oko 20 posto indijskog BDP-a.

O njoj ovise proizvodnja pšenice, riže i čaja, hidroelektrane te brojni drugi dijelovi gospodarstva i života stanovništva.

Autori zato upozoravaju da se Himalaja više ne može promatrati samo kao udaljeno planinsko područje, nego kao ključna infrastruktura za vodnu, prehrambenu i gospodarsku sigurnost velikog dijela Južne Azije.

"Ekološki sustav koji to omogućuje približava se kritičnoj točki", upozorava se u izvješću.