SUKOB Torcide i policije šokirao je u subotu navečer Hrvatsku. Do sukoba je došlo na autocesti A1 kod odmorišta Desinec, između Zagreba i Karlovca.

Četiri osobe su ranjene iz vatrenog oružja koje je upotrijebila policija. Ozlijeđeno je 20-ak policajaca i 14 navijača. Policija je objavila da je više stotina navijača krenulo u agresivni napad na 16 policajaca, među ostalim i bakljama, nakon čega je reagirala kako bi spasila živote policajaca, zaposlenika benzinske postaje, ali i napadača.

Prema riječima policije, navijači su koordinirano zablokirali sva tri prometna traka kako bi u potpunosti zaustavili prometovanje na autocesti A1 i tako spriječili policijske službenike da mogu priteći u pomoć svojim kolegama koji su bili na odmorištu Desinec. Iz policije su naveli kako su pucali o tlo.

Opravdanja za napad na policiju nema

Iz Torcide su pak poručili da je policija pucala u njihovu kolonu nasumično. Optužila je policiju da laže.

"Dosad smo naivno vjerovali da nas barem ne žele i fizički likvidirati. Neuvjerljiva i bizarna objašnjenja o navijačima koji su iz čista mira izvršili desant na benzinsku crpku i mecima koji su se, eto, 'odbijali o pod' valjda dovoljno govore sama za sebe", navodi se u priopćenju Torcide.

>> Torcida: Policija laže! Nasumično su pucali u ljude u koloni, ne na benzinskoj

>> Policija: Bilo je na stotine napadača, bacili su baklju u kombi s policajcima

Kad se govori o ovoj temi, treba se baviti i mogućim uzrocima eskalacije nasilja. U tom smislu, treba spomenuti i činjenicu da Torcidi nije dopušten ulazak na stadion s transparentima zbog čega oni na utakmicu iz protesta nisu išli, nego su bili ispred stadiona.

Kasnije su, kako kažu, bili u koloni gladni i žedni, kao i bez osnovnih ljudskih i higijenskih uvjeta te im nije bilo dopušteno posjetiti neku od benzinskih postaja kako bi se okrijepili ili obavili osnovne fiziološke potrebe. 

Tu treba nedvosmisleno podvući da sve to ne opravdava nasilje prema policiji. Opravdanja za takvo što ne postoje. Međutim, je li policija ipak neke stvari trebala mudrije odigrati? Treba, jednostavno, procijeniti što u kojoj situaciji napraviti, a kako ne bi izazvalo reakciju koja može završiti kobno.

Uostalom, je li policija mogla biti pripremljenija? Je li morala pucati? Kod ovog pitanja izbjeći ćemo dramatizacije poput one o "policiji koja puca na građane", jer se tu stvar nepotrebno radikalizira u ideološkom smislu. Pa na koga će pucati hrvatska policija nego na hrvatske građane ako to situacija iziskuje? No, je li trebalo pucati uopće?

Sociolog Krolo: Navijači su heterogena masa

Pitanje je tu i psihologije navijača, koji rade opetovane nerede i u tome vide svoju borbu protiv sistema. U tom smislu, ovi neredi, a takvi su ustvari učestali, ne trebaju iznenaditi. O temi navijača popričali smo sa sociologom, docentom Krešimirom Krolom sa Sveučilišta u Zadru, koji je napravio istraživanje o ponašanju navijača.

"Istraživanje koje sam proveo dio je šireg projekta udruge NH "Hajdučkom suradnjom i volonterstvom do društvenog razvoja", provedenog između 2018. i 2019. godine, na uzorku od oko 3000 članova kluba. 

Nužno je naglasiti kako cilj i tema istraživanja nije bila najuža jezgra navijačke kulture, već je uključivala i šire članstvo. Podaci su ustanovili ono što još znamo od knjige Dražena Lalića Torcida - pogled iznutra, a to je da navijači nisu homogena masa, već heterogena što smatram nužnim naglasiti s obzirom na opetovane teze u medijskom prostoru kako je riječ o jedinstvenoj društvenoj pojavnosti ili grupi. 

Druge zaključke ne smatram relevantnim za incident koji se desio prekjučer jer ne uključuje navijačke perspektive, već poglede i stavove prema upravljačkom modelu i identitetu kluba, a što traži poseban prostor i razgovor", govori on.

"Bio je cijeli niz upitnih odluka oko organizacije"

Kaže da događaji od subote nisu iznenađenje jer dugi niz godina postoji nesrazmjer u institucionalnom postupanju prema navijačkoj subkulturi s obzirom na percepciju problema. 

"Javnost razumljivo reagira na slike nasilja ili blokade prometa, no ako se brza za zaključcima zašto i zbog čega se to desilo bez da se sagleda povijest i odnosi moći u hrvatskom nogometu, onda ostaje skepsa hoćemo li se približiti rješenju koji će ovakve scene spriječiti. 

Krenimo od cijelog niza upitnih odluka po pitanju organizacije dolazaka gostujućih navijača, a konkretno Torcida je bez premca najistaknutiji akter na sceni, za koje je teško tvrditi da su imali za cilj spriječiti eventualne nasilne ispade, koliko su stvarali frustraciju i u konačnici kolaps organizacije utakmica. 

Riječ je o odlukama koje zabranjuju kupovinu ulaznica osobama iz drugih županija te sustavi kontrole koji su često znali uključivati i pretrese djece. Sasvim je jedna stvar postavljati pitanje kako sankcionirati nasilje koje je proizvod navijačkih animoziteta i rituala i proizvod je same te kulture, a sasvim je druga stvar kad se nasilje desi zbog gore navedenih organizacijskih nelogičnosti. 

Kod prvoga se može govoriti o reakciji na ponašanje grupa koje se prelijevaju na širu javnost, međutim kod ovoga što se desilo prekjučer prvo se treba zapitati postupanje odgovornih institucija i aktera jer nije bilo sukoba s drugim navijačkim skupinama i gledateljima, već na povratku sa stadiona", objasnio je.

"Pravila treba dosljedno provoditi"

Napomenuo je kako u tom smislu navijački folklor uključuje i različite rituale koji su vezani uz transparente, pjesme i skandiranja. 

"Donositi stroge norme o sadržaju i veličini transparenata gostujuće skupine, optužujući je za verbalno i drugo nasilje, dok se istovremeno za domaću navijačku skupinu dopušta sve od navedenog, je primjer dvostrukih kriterija koji ne pomažu ni organizatoru kao ni gostujućim navijačima.

Dugoročno to stvara frustraciju koja se nema gdje kanalizirati jer odgovorni za donošenje takvih pravila ne razmatraju posljedice takve nedosljednosti. 

Još jednom ponavljam da sam protiv i osuđujem bilo kakav oblik nasilja ili govora mržnje na stadionima, ali onda treba dosljedno provoditi pravila i raditi na edukaciji koja će spriječiti eskalaciju, a ne proizvoljno odlučivati što je ispravno, a što nije", njegove su riječi.

"Stalno se ide batinom, nisam vidio previše primjera mrkve"

Govorimo mu kako jedan pogled na stvari uključuje to da je logično da se policija zdravorazumski odnosi s masama nabrijanih mladića, a da ne izazove 100 puta goru reakciju, ali opet napominjemo kako postoje oni koji govore da nije policija ta koja se treba prilagođavati navijačima. Postoji li neki "srednji put" koji bi mogao pomiriti jedne s drugima?

"Mase nabrijanih mladića su mase i to će ostati. I nikakva vrsta moraliziranja to neće promijeniti, ali ono što odgovorne institucije mogu promijeniti jest svoju metodologiju. Stalno se ide batinom, nisam vidio previše primjera mrkve. 

Odgovornost i organizacije i policije jest da traži stručna rješenja koja će raditi na smirivanju tenzija, a složit ćemo se, nadam se, da odokativno zabranjivanje navijačkih rituala i izostanak promišljanja kako će se 1500 osoba odmoriti i obaviti temeljne tjelesne potrebitosti nakon 12 sati čekanja jest minimum minimuma koji se može napraviti.

Treba adresirati nelogičnosti

Druga stvar koju treba obavezno adresirati jest odnos između organizatora utakmice i onoga što spada u okvire ovlasti i zaduženja zaštitarske službe te angažman policijskih snaga koji, ukoliko izlaze u susret samo organizatoru, u načelu poništavaju svoju funkciju u društvu, a to je da nediskriminatorno primjenjuju ono što je u okvirima zakona. 

Iskreno se nadam, uzimajući u obzir težinu incidenta u kojem je došlo do umalo tragičnog ishoda korištenja vatrenog oružja, kako će se strasti smiriti i kako će se adresirati sve ove nelogičnosti. To bi bio srednji put.

Policija ima sve ovlasti da spriječi nasilje ili iskazivanje mržnje, međutim vikati da se ne voli neki klub ili intervenirati u folklor navijačke netrpeljivosti se ne može okarakterizirati govorom mržnje (što ne znači da takvih skandiranja nema, dapače), ništa više i ništa manje kao što govor mržnje nije kritika predsjedniku države, premijeru, predsjedniku kluba ili krovnoj nogometnoj instituciji", kaže Krolo. 

"Zapaljivoj smjesi je dovoljna jedna iskra da se zapali"

Popričali smo s Krolom i na temu frustracija navijača.

"Frustracije navijača su višestruke, no u načelu najviše su vezane za cijeli niz nepravilnosti i dokazanog nezakonja koji je obilježio klupsku razinu natjecanja, ali i po pitanju svega što se dešavalo s nacionalnom reprezentacijom. S obzirom na previše osobnih interesa u fenomenu koji navijači smatraju javnim dobrom, jasno je zašto se frustracija gomila.

Dakle, prvi je vezan za rad institucija. Drugi je vezan za sam model prema kojem moderni nogomet funkcionira gdje ga utrka s položajem na globalnom tržištu sve više udaljava od zajednice iz koje je potekao. 

Na te dvije temeljne silnice dodajte još i ovakva postupanja i onda dobijete zapaljivu smjesu kojoj je dovoljna samo jedna iskra da se zapali. A, ako želimo da se više ne dešavaju ovakve "eksplozije", onda je nužno demontirati komponente eksplozivne smjese, umjesto da se fokusiramo na iskru koja proizvede bum", kaže.

"Navijači nisu jednoobrazna priča"

Zanimao nas je i njegov stav oko dijela građana koji su podosta likovali zbog reakcije policije.

"Ne bih komentirao to likovanje jer bi sutra vjerojatno te iste mladiće hvalili jer su spašavali djecu iz rodilišta nakon potresa, pomagali nakon poplava, odlazili u Baniju prvi napraviti ono što, da bude ironije, država nije ni dandanas uspjela adekvatno organizirati, kao što su i navijači bili ti koji su se ukazali kada je Split umalo teško stradao zbog požara 2017. godine. 

Upravo se i na ovim primjerima vidi kako navijači nisu jednoobrazna priča koja se nakon svakog ovakvog incidenta reducira na bezrazložno nasilje, iako su često uskakali tamo gdje državne i javne institucije ne funkcioniraju onako kako prosječni građanin očekuje.

Dakle, kao što su i tamo reagirali na taj način zbog toga što državni aparati ne rade svoj posao, tako se i ovaj incident može tretirati kao grozna posljedica loših odluka na vrhu. 

Napad na službenu osobu je za svaku osudu, no ako želim da se više ne ponavljaju ove situacije, onda je nužno razmotriti sve što sam u ovom odgovoru na vaša pitanja napisao", rekao je.

"Ni romantizacija navijačke kulture nije rješenje, kao što nije ni moralna panika i demoniziranje bez da se adekvatno nije sagledao kontekst i proces onoga što je do toga dovelo. Jednostavno treba problemu pristupiti trezvenije i odgovornije, a to nažalost još nismo imali prilike vidjeti", objasnio je Krešimir Krolo.

Kriminalist Cvrtila: Policija teško može opravdati uporabu vatrenog oružja

Kriminalist Željko Cvrtila je u razgovoru za Index također komentirao subotnji incident.

"Gledajte, ne možemo opravdavati huliganstvo i napad na policajce. To je napad na državu i to strogo treba sankcionirati. Ali s obzirom na okolnosti koje su se događale, mislim da će policija teško moći opravdati uporabu vatrenog oružja.

"Vi ovdje imate pucanje u zrak u svrhu pozivanja u pomoć, kao i upozorenja. To prema zakonu nije uporaba vatrenog oružja, ali ovo što je pucano prema navijačima, gdje imate ljude koji su ozlijeđeni... To zakon ne dozvoljava. Ne možete pucati prema skupini ljudi. Kako će oni to opravdati, ne znam", objasnio je.

Istaknuo je kako policija vatreno oružje može upotrijebiti u slučaju nužne obrane.

"Ali ne može ga upotrijebiti da se izazove veća šteta od one koja je prijetila. Konkretno, ako me napada netko pjenom iz aparata za gašenje požara, ne mogu pucati. Pucam onda ako mi je život ugrožen. Ili ako je ugrožen život neke druge osobe. Ovo što je policija pucala, to se radi ako je nekome zaista život bio ugrožen, doslovno ugrožen", navodi. 

Gdje je obavještajna zajednica?

Dodaje kako je operacijom trebao rukovoditi pomoćnik glavnog ravnatelja policije ili šef interventne policije.

"Radi se o osiguranju koje je bilo potrebno kroz više policijskih uprava, ne možete ići preko jednog načelnika, koji nema ingerencije recimo u Karlovcu ili u Lici. To je netko s vrha trebao rukovoditi i nadgledati.

Ali ravnateljstvo se često uzmakne i pošalje to na policijske uprave. Pa ako se zariba, neka bude da nismo mi krivi, nego da su oni krivi", precizirao je.

Prokomentirao je aspekt tajnih službi. Pitamo ga jesu li one mogle znati što se sprema.

"Neka pravila su tu da imate insajdera u navijačkim skupinama, da imate nekoga tko zna kakvo je stanje unutra. Imamo li mi to po tim skupinama? Obavještajna zajednica bi trebala misliti o tome jer ove situacije loše utječu na državno jedinstvo. Mogu dovesti i do sukoba koji mogu imati posljedice na cjelokupnu nacionalnu sigurnost.

Bilo bi i loše ustvrditi da neke strane službe upravljaju pojedinim navijačkim skupinama a da mi o tome nemamo pojma. Ne kažem da je tako, ali nije isključivo. Naše službe bi to trebale znati, ali one malo toga znaju i ako jest tako", zaključio je kriminalist Željko Cvrtila.

Je li policija mamićevska?

Kad smo kod policije, recimo i da je sociolog Dražen Lalić jučer za N1 rekao da je policija na stadionima "mamićevska" i ima svoje interese. Nije to sjelo samoj policiji, čiji su predstavnici na jučerašnjoj konferenciji za novinare poručili kako je to krajnje uvredljivo posebno u okolnostima kad je ozlijeđeno 20 policajaca.

>>Pavasović Visković: Nema opravdanja za napad na policiju. I tu nema "ali"

U tom smislu spomenimo i riječi odvjetnika i bivšeg predsjednika Hajdukova Nadzornog odbora Ljube Pavasovića Viskovića, koji je komentirao u N1 Studiju da opaska da se radi o Mamićevoj policiji u ovom trenutku nije realna. No, znakovito je ono što misli o tome kako je nekoć bilo.

Naime, kazao je i kako uprava policije sad plaća cehove "nekih bivših vremena" kada je Policijska uprava zagrebačka asistirala Mamiću u obračunima s Bad Blue Boysima.

"Svinjarija koju su svi znali"

"To je bila svinjarija koju su svi dobro znali. Znaju i sad u policiji tko su ti ljudi. To su notorne činjenice i to ljudi znaju", kazao je on, dodajući da su sada ljudi koji upravljaju ovim resorom čisti i rade u dobroj namjeri.

Pavasović Visković je danas gostovao u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog zajedno s članom Uprave Dinama Krešimirom Antolićem. Pavasović Visković u jednom je trenutku Antoliću kazao da je radio za Mamića i dok je bio u policiji.

"Ja za Mamića nisam uopće radio, to su gluposti. Ja sam dao otkaz u policiji i došao raditi u Dinamo", rekao je Antolić.

"Već ste imali dugi staž", dodao je Pavasović Visković.

"Vi bi kao odvjetnik trebali znati što znači kleveta", rekao je Antolić, na što mu je Pavasović Visković odgovorio da će biti radostan da to može dokazati.