Napokon znamo što rade načelnici općina. Organiziraju Škorine koncerte

Napokon znamo što rade načelnici općina. Organiziraju Škorine koncerte
Foto: Index/Pixsell/Ivo Cagalj

SLUŽE li gradovi i općine u Hrvatskoj za organizaciju koncerata ili ih porezni obveznici plaćaju kako bi se bavili poslovima od zajedničkog interesa svih građana, što su uglavnom komunalni poslovi, vrtići i slično?

Općina ne služi tome da organizira koncerte nego da asfaltira ceste

Pitanje je to koje će si malo tko u Hrvatskoj postaviti, jer se čovjek na sve s vremenom navikne, pa nam je tako postalo normalno da je politika ušla u svaki segment života te da su gradovi i općine postali valjda najveći organizatori koncerata u zemlji.

Vidjeli smo to na primjeru Miroslava Škore kojem su HDZ-ovi načelnici počeli otkazivati koncerte jer, kako je načelnik općine Rugvica rekao - ne žele plaćati posjete političara. A zašto bi uopće neka općina javnim novcem plaćala koncerte, bio pjevač u kampanji ili ne?

>> HDZ-ov načelnik Rugvice: "Škoro je sad političar, nećemo mu platiti 45.000 kuna"

Čemu služe porezi i prirezi?

Služe li porezi i prirezi tome da si nekakav načelnik ili pročelnik naručuje pjevače ili da se taj novac troši na ono što je nedvojbeno javni, zajednički interes poput asfaltiranja cesta, uređenja parkova, gradnje kanalizacijske mreže i sličnih stvari kojima se u normalnim zemljama lokalne jedinice bave.

Hrvatska ima golemu mrežu jedinica lokalne samouprave - županija, gradova i općina, koje su nastale uglavnom za potrebe uhljebljivanja članova velikih stranaka. Da bi dobio izbore, moraš imati podružnicu u svakom selu, a da bi ljudi radili za stranku, moraš ih nekako nagraditi, a to je najlakše tako da ih negdje uhljebiš i imaš vjerne članove do smrti.

Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova

Zbog toga, mala zemlja od četiri milijuna stanovnika ima čak 555 jedinica lokalne samouprave i to 428 općina i 127 gradova. Tu je, naravno, i 20 županija te Grad Zagreb koji ima poseban status grada i županije.

Dobar dio tih općina nema valjan razlog postojanja, ne mogu se samostalno financirati, već dobivaju pomoć državnog proračuna, a novac uglavnom troše na vlastite plaće tako da su same sebi svrha.

Načelnik Škabrnje spiskao gotovo milijun kuna na restorane, hotele i odjeću

Što je općina manja i siromašnija, to iz nje stižu bizarnije afere, pa je tako u lipnju protiv načelnika općine Škabrnja podignuta optužnica jer je skoro 900 tisuća kuna potrošio na privatne potrebe, kupovao odjeću, plaćao račune po restoranima, hotelima i slično.

Možemo se prisjetiti i slučaja iz općine Seget u Splitsko-dalmatinskoj županiji čiji načelnik je na reprezentaciju prošle godine potrošio oko 171 tisuću kuna. Kao da je direktor multinacionalne korporacije, a ne načelnik općine s manje od pet tisuća ljudi.

I ta rastrošnost, i sve to petljanje u poslove kojima se javni sektor ne bi trebao baviti pokazuju koliko je hrvatski sustav lokalne uprave bolestan, no nažalost, ne postoji želja za njegovom racionalizacijom jer upravo takav sustav održava na vlasti dvije velike stranke pa ga nijedna od njih ne želi mijenjati.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara