NAKON što smo objavili da HDZ-ovci 17 godina ostvaruju milijunske gubitke vodeći tvrtku koja upravlja nepostojećim deponijem Lećevica u dalmatinskom zaleđu, stotinama kilometara dalje nabasali smo na dosta sličan projekt - Babina gora.

>>17 godina HDZ-ovci upravljaju nepostojećim deponijem. Sad su dali 1.5 mil. kn za PR

Tvrtka za upravljanje deponijem postoji 14 godina, a deponija nema

Na niti 10 kilometara od Karlovca već 14 godina skupo plaćamo propale pokušaje da javna tvrtka, vođena HDZ-ovcima, ondje izgradi Centar za gospodarenje otpadom.

Država je darovala zemljište, česticu od 302.803 m2 šume u naselju Vukmanić, na stotinjak metara nadmorske visine i blizu rijeka, ali ondje je, još od 2008. godine kad je osnovana tvrtka koja je Centar trebala izgraditi, i dalje samo netaknuta priroda.

Očaravajuća je to oaza nedaleko od naselja s prvim kućama i vikendicama koju dobar dio mještana želi kao takvu i sačuvati pa se, okupljeni u udruge i inicijative, protive izgradnji gigantskog smetlišta iznad svojih krovova. 

Tvrtku čine tri HDZ-ove županije, gradovi i općine

Svejedno, vlast je uporna u višegodišnjem trošenju javnog novca koje ne daje nikakve rezultate.

Kako su se u priču uključile još i Sisačko-moslavačka i Ličko senjska županija, projekt je preimenovan iz odlagališta Karlovačke županije u Centar Babina gora, a firma je postala - Centar za gospodarenje otpadom KODOS. Zaposlenici sve ove godine primaju plaće i imaju urede u centru Karlovca. Na čestici predviđenoj za izgradnju deponija, tog smisla njihova postojanja, još nije zabijena ni prva lopata.

Od 2006. godine priča se o izgradnji tog Centra, vladajući ga uporno obećavaju, plaće djelatnicima sjedaju, ali ništa se ne događa. Primjera radi, članak državne novinske agencije do kojeg možete doći ako kliknete na link u idućoj rečenici je iz daleke 2015. godine:

>>Početak gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori već na proljeće

Samo na dokumentaciju potrošili su skoro 7 milijuna kuna

Kontaktirali smo djelatnike KODOS-a kako bi saznali u kojoj je fazi izgradnja Centra i koliko je točno do sada novaca utrošeno na cijeli projekt. Iako smo tražili ukupan iznos troškova, dobili smo samo podatak koliko je potrošeno na izradu dokumentacije.

"U provedbu projekta Centar za gospodarenje otpadom Babina gora uloženo je 6.971.409 kuna. Navedeni iznos odnosi se na troškove sveukupno izrađene dokumentacije za Centar i četiri pretovarne stanice, troškove priključenja na elektroenergetsku mrežu (CGO +4 Pretovarne stanice), geodetskih usluga te ostalih potrebnih aktivnosti (analiza otpada, geomehanička iskapanja, itd..)", navode iz KODOS-a.

Poništena već četiri natječaja za izgradnju centra 

Na pitanje kad je započet projekt izgradnje centra Babina gora i zbog čega centar do danas nije izgrađen, nisu odgovorili. Jednostavno su ga preskočili.

Pitali smo i u kojoj je sada fazi. Kazali su da je nakon tri poništena natječaja, na četvrtom ponovljenom postupku javne nabave konačno izabran izvođač radova, ali je i taj natječaj sada stopiran. 

"17. kolovoza 2022. godine donesena je odluka o odabiru u četvrtom ponovljenom postupku javne nabave "Projektiranje i izvođenje radova izgradnje CGO Babina gora", na koju je izjavljena žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Nakon što DKOM donese Rješenje, nastavit ćemo aktivnosti vezane na postupak javne nabave Projektiranje i izvođenje radova izgradnje CGO Babina gora", poručili su iz KODOS-a.

Na zadnjem natječaju uzeli su ponudu dvostruko veću od procijenjene vrijednosti

Ponude pristigle na natječaje često su bile znatno više od procijenjene vrijednosti. Na zadnjem, gore spomenutom natječaju, KODOS je bio spreman platiti 179.903.225 kuna bez PDV-a, a najniža ponuda bila je 333.081.864,69 bez PDV-a. Direktorica Centra Marija Tufeković potpisala je odluku o odabiru čija je cijena gotovo dvostruko veća od procijenjene vrijednosti.

Odabrana je zajednica ponuditelja tvrtki iz Bosne i Hercegovine. Ono što je čudno jest da su u stručnim specifikacijama kao razlog zašto bi se baš njih trebalo uzeti za posao izgradnje deponija naveli da su gradili dionicu autoceste u BiH, potporne zidove i manje objekte uz nju. 

Odabrana tvrtka kao dokaz stručnosti navela je da gradi - ceste u BiH

Direktorica KODOS-a Tufeković potpisala je da su odabrani ponuditelji Hering, Elcom i Enova time dokazali ispunjavanje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti tražene DON-om. Usporedbe radi, druge dvije tvrtke koje su se javile na natječaj navele su da su gradile Zračnu luku Dubrovnik i sortirnicu otpada u slovenskom Mariboru.

Ponude tih tvrtki bile su cijenovno znatno više od ponuda bosanske tvrtke.  

KODOS, koji nema odlagalište, dao je 2.2 milijuna kuna za marketing 

Iako odlagalište nije izgrađeno, tvrtka KODOS 2019. godine dodijela je 2.275.623,88 kuna firmi Inženjerski biro za usluge marketinga i odnosa s javnošću tog nepostojećeg Centra za gospodarenje otpadom. Iz troškovnika se vidi da su naručivali i platnene torbe, kišobrane, kemijske te slikovnice sa svojim logotipom. 

Koliko je ukupno novaca potrošeno na ovaj projekt od dana kad je tvrtka pokrenuta gotovo je nemoguće prebrojati, ali 2019. godine joj je odobreno dodatnih stotinjak milijuna kuna. 

Nedavno su dobili 195.672.384 kune od EU

Iz izvješća o radu za 2021. godinu, s web stranica tvrtke Centar za gospodarenje otpadom KODOS, piše da se projekt Babina gora financira temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava, koji su 2019. godine potpisali Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Centar za gospodarenje otpadom KODOS kao korisnik, čime je KODOS-u dodijeljeno 195.672.384,43 kune bespovratnih EU sredstva. Uz to navode:

"Društvu je u 2021. godini temeljem Ugovora o bespovratnim sredstvima kroz Zahtjeve za nadoknadu sredstava uplaćeno 562.370,51 kuna i to projektnu aktivnost Upravljanje projektom i administracija - sufinanciranje plaća zaposlenika Društva koji su članovi Jedinice za provedbu projekta (JPP). Dana 6. svibnja 2020. godine potpisan je Ugovor o sufinanciranju provedbe projekta "Centar za gospodarenje otpadom Babina gora" davanjem sredstava kapitalne pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o. u iznosu do 47.769.056,57 kuna", piše u izvješću županijske tvrtke KODOS. 

Ministarstvo im je dalo još 10.000.000 kuna

Plan je da se izgradnja Centra financira 90 posto ovim novcem, a 10 posto sredstvima županija, gradova i općina od kojih dobar dio i zadnjih 14 godina financira postojanje tvrtke koja ni s čim ne upravlja. 

U izvješću iz 2021. godine KODOS još navodi:  

"Društvo je prijavilo projekt na Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini te je u prosincu 2021. godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisan ugovor o sufinanciranju EU projekta u iznosu do 10.000.000 kuna." No činjenica da dobivaju novac ne znači da će Centar na koji se čeka više od desetljeća biti izgrađen.

Projektu Babina gora i Centru za gospodarenje otpadom Lećevica u zaleđu Splita, osim činjenice da nikad nisu izgrađeni i da više od desetljeća postoje kao tvrtke kojima upravljaju HDZ-ove strukture i da svaki mjesec financiraju zaposlenike, zajedničko je i to da imaju nadzorne odbore, uprave, sve one važne korporacijske funkcije.  

KODOS ima šest zaposlenih, a nedavno je povećao plaće radnicima 

Pa tako KODOS, iako nema odlagalište, sa šest zaposlenih ima skupštinu društva, nadzorni odbor i upravu. Od zaposlenika, osim direktorice, prema sistematizaciji imaju višeg stručnog suradnika za opće i imovinsko-pravne poslove, višeg stručnog suradnika za gradnju, višeg stručnog suradnika za strojarstvo, višeg stručnog suradnika za ekonomsko-financijske poslove i administrativnog referenta.

Na plaće je prošle godine otišlo 1.008.462 kune, a 2020. godine 917.533 kune. Prema podacima Poslovne Hrvatske, koji potvrđuju izvješća sa stranica KODOS-a, svake godine povećavaju plaće, pa tako prosječna primanja zaposlenika nepostojećeg deponija sada iznose preko 9000 kuna.

Direktorica je osuđivana HDZ-ovka, po struci magistrica prehrambene tehnologije

Centar za gospodarenje otpadom Babina gora od 2016. godine zastupa direktorica Marija Tufeković, HDZ-ovka. Po struci je magistrica prehrambene tehnologije. Široj je javnosti poznata kad je bila osuđena kao odgovorna osoba u Karlovačkoj pivovari 2007. godine nakon što je slučajni prolaznik umro od posljedica trovanja ugljičnim dioksidom šetajući uz potok pokraj svoje kuće. Prema podacima iz imovinske kartice, plaća joj je 12.866,42 kuna neto odnosno 18.562,83 bruto. 

Nadzorni odbor KODOS-a čine predsjednik Tihomir Mamić, njegov zamjenik Vjekoslav Bitunjac i član Dražen Blažević. U 2021. godini održane su tri sjednice skupštine društva te pet sjednica nadzornog odbora. 

Osim triju ranije spomenutih županija, u realizaciju projekta uključeni su Grad Karlovac, Grad Ogulin, Grad Duga Resa, Grad Ozalj i Grad Slunj. Najviše javnog novca u projekt Babina gora ubacuju županije i Grad Karlovac. Sve ih povezuju tri slova - HDZ.

Na čelu županija uključenih u projekt su HDZ-ovci

Na čelu Karlovačke županije sada je HDZ-ova Martina Furdek-Hajdin, a ranije je Županijom upravljao stranački joj kolega Ivan Vučić. Sisačko-moslavačkom županijom također rukovodi HDZ-ovac, ovog puta mladi Ivan Celjak, čiji je prethodnik puno poznatiji Ivan Žinić, koji je nakon 30 godina u HDZ-u napustio tu stranku nakon niza afera.

Ličko-senjsku županiju predvodi HDZ-ov župan Ernest Petry koji je naslijedio fotelju Darka Milinovića, donedavnog HDZ-ovca. I Gradom Karlovcem, jasno, upravlja, HDZ-ovac, bivši vjeroučitelj Damir Mandić.

Studija utjecaja na okoliš stara je 13 godina i obiluje neiskoristivim podacima

Studija utjecaja na okoliš na kojoj se projekt i dalje temelji rađena je daleke 2009. godine. U njoj se nalaze procjene investicijskih ulaganja i procjene troškova rada. Situacija se nakon 13 godina dosta promijenila pa te procjene više i nemaju smisla. Studija uz to planira količine i vrste otpada od 2008. do 2043. godine. To je procjena otpada koja bi trebala nastati u Karlovačkoj županiji i određena je za mehaničko-biološku obradu. Osim što je pola ovih podataka već sad neupotrebljivo, jer smo u 2022. godini, aktivisti upućeni u problematiku skreću pažnju da je sama procjena od starta rađena nerealno.

U priručniku Tko to neće smeće na vrhu Babine gore Rade Ljubišić i Jadranka Radatović potrudili su se pojasniti:

"Prije deset godina, kada se pisala i usvajala, još uvijek važeća Studija utjecaja na okoliš (SUNO) i kada je trebalo prikazati što više tona smeća, jer je trebalo pokazati ekonomsku isplativost (više smeća - manja cijena rada centra), projektirao se RCGO za obradu 100.000 tona smeća godišnje. Da bi se to moglo planirati, radile su se projekcije uz povećanje broja stanovništva u Karlovačkoj županiji, a već je tada bio negativan demografski trend. Iz istog razloga procjenjivao se i minimalni porast odvojeno prikupljenog otpada (2030. 11%, a 2043. 17%)", navode autori. 

Ministarstvo je dalo prolaznu ocjenu studiji 

Dodaju da je takva studija dobila prolaznu ocjenu Ministarstva za zaštitu okoliša.

"Sada, deset godina kasnije, uz europsku orijentaciju prema što većem postotku odvojeno prikupljenog i recikliranog otpada (za 2020. god. to je 50%), da bi se dobila sredstva iz EU fondova, smanjuje se kapacitet sa 100.000 na 30.000 tona smeća godišnje. Hoće li onda i cijena obrade smeća po toni porasti za tri puta? Međutim, i sada se, kao i prije deset godina, na nerealan način predviđa minimalan rast odvojeno prikupljenog otpada, samo da se ne bi dovelo u pitanje svrsishodnost izgradnje RCGO-a "Babina gora" i s tako smanjenim kapacitetom", stoji u knjizi Tko to neće smeće na vrhu Babine gore koju su dali objaviti mještani i aktivisti okupljeni s ciljem da spriječe izgradnju deponija na toj lokaciji. 

Mještani ne žele odlagalište radi potencijalnog zagađenja zraka, tla i podzemnih voda 

Problematika Babine gore nije samo u tome da su ondje uzalud potrošeni milijuni proračunskog novca i da nikad ništa nije izgrađeno već i otvara pitanja koliko je ta lokacija deponija, ako se on ikada počne graditi, smislena.

Ponajviše radi rijeka i podzemnih voda do kojih onečišćenja mogu vrlo lako doći. Mještani okupljeni s ciljem da ukažu vladajućima kako ne žele deponij na Babinoj gori potrudili su se tiskati i knjigu na 188 stranica u kojoj potanko objašnjavaju svoje razloge. Unutra donose mišljenja stručnjaka, analize i komentare. 

Među ostalim, ističu da je predviđena lokacija smetlišta na južnom (kordunskom) karlovačkom gradskom području kroz koje protječe rijeka Korana s pritokama, rijekom Radonjom i potocima Sedra i Budim. U priručniku Tko to neće smeće na vrhu Babine gore piše:

"Za one u Karlovcu, a i šire, koji nemaju predodžbu o kakvom području se radi i možda misle da se radi o još jednoj kordunskoj zabiti "Bogu iza nogu", recimo da je to kao kada bi netko predložio da se u šumi Kozjača i na pola brda Martinšćak zajedno napravi odlagalište otpada. Ili na zagrebačkoj Medvednici na 250 metara nadmorske visine. Da je netko i predložio jedan takav suludi prijedlog, vjerojatno bi završio na psihijatrijskom promatranju", poručuju aktivisti. 

Na koncu, i sama Studija utjecaja na okoliš jasno kaže: 

"Blizu lokacije CGO nalazi se postojeća vodosprema, a u planu je i magistralni vodoopskrbni cjevovod. Lokacijom prolaze povremeni vodotoci koji se ulijevaju u vodotok Trebinja koja se kod Lemić-Brda ulijeva u rijeku Kupu", stoji u Studiji. 

Potpisuju peticije i tiskaju knjige, sve da ukažu na štetnost izbora lokacije deponija

Izborom lokacije deponija nisu ogorčeni samo Karlovčani već i mještani naselja koja se nalaze puno bliže potencijalnom odlagalištu. Oni su prvi počeli potpisivati peticije. 

Okupili su se u Građansku inicijativu "Tušilović – Brezova Glava – Okić", koja je u kratkom vremenu prikupila 493 potpisa protiv uvrštavanja u Prostorni plan Karlovačke županije smetlišta na Babinoj gori. U drugoj peticiji, s mještanima Vukmanića, Cerovca Vukmanićkog i Knez Gorice, prikupljeno je preko 2000 potpisa protiv izgradnje odlagališta otpada.

Autori knjige o Babinoj gori ističu da je svima bilo jasno da će, uz opasnost mogućeg onečišćenja podzemnih i površinskih voda, blizina smetlišta značiti i nestajanje sadašnjih jedinih, sigurnih, izvora sredstava za život – poljoprivrede, naročito ekološke, i turizma.

Srećom, HDZ-ovci nisu bili sposobni u 14 godina izgraditi ondje deponij pa ostaje nada da će od Babine gore na koncu i odustati i ostaviti mještanima samo ono što su uspjeli napraviti, a to su milijuni kuna štete.