Ne treba se zavaravati, koronavirus stiže u sve zemlje i na sve kontinente
U SVIBNJU 1997. godine trogodišnji dječak dobio je ono što se isprva činilo kao obična prehlada. Kad su njegovi simptomi, grlobolja, vrućica i kašalj, potrajali šest dana, prebačen je u bolnicu Queen Elizabeth u Hong Kongu. Tamo se njegov kašalj pogoršao i počeo je gubiti dah. Unatoč intenzivnoj skrbi, dječak je umro. Zbunjeni rapidnim pogoršanjem njegova stanja, liječnici su uzorak njegove sline poslali kineskom ministarstvu zdravstva, ali standardni protokol testiranja nije mogao u potpunosti identificirati virus koji je uzrokovao bolest. Glavni virolog odlučio je poslati uzorke kolegama u drugim zemljama, započinje svoju priču o virusima gripe novinar The Atlantica James Hamblin.
Mjesec dana se čekalo
U američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti, uzorak dječakove sline mjesec dana čekao je svoj red na spori postupak analize podudarnosti antitijela.
Rezultati su na kraju potvrdili da se radi o vrsti gripe, virusu koji je ubio više ljudi nego bilo koji drugi u povijesti. No, ova vrsta nikad prije nije otkrivena kod ljudi. Radilo se o virusu H5N1 ili ptičjoj gripi, koja je otkrivena prije 20 godina, ali se smatralo da napada samo ptice.
Već je bio kolovoz. Znanstvenici su poslali upozorenje širom svijeta. Kineska vlada odmah je poklala 15 milijuna kokoši, unatoč protestima farmera. Novi su slučajevi pomno praćeni i izolirani. Do kraja godine bilo je 18 poznatih slučajeva kod ljudi. Osam osoba je umrlo, opisuje Hamblin.
Smatralo se da je globalna reakcija uspješna i virus nije ponovno viđen godinama. Suzbijanje bolesti djelomice je bilo moguće zato što je bolest bila tako teška, zaražene osobe su bile očigledno teško bolesne. H5N1 imao je stopu smrtnosti oko 60 posto. Ipak, od 2003. godine, virus je ubio samo 455 ljudi. Mnogo blaži virusi gripe, s druge strane, ubijaju prosječno manje 0,1 posto zaraženih, ali su odgovorni za stotine tisuća smrtnih slučajeva svake godine.
Teška bolest koju izazivaju virusi kao što je H5N1, nastavlja Hablin, također znači da se zaražene osobe mogu identificirati i izolirati, odnosno da brzo umiru. Oni ne hodaju okolo smatrajući da se samo malo lošije osjećaju i ne šire virus. Novi koronavirus (tehnički poznat pod nazivom SARS-CoV-2), koji se upravo širi svijetom, može izazvati tešku respiratornu bolest. Čini se da ova bolest, poznata kao Covid-19, ima stopu smrtnosti manju od dva posto, eksponencijalno nižu od većine epidemija koje su postaju globalna vijest. Virus je izazvao uzbunu upravo zbog niske stope smrtnosti, a ne unatoč njoj, napominje The Atlantic.
SARS i MERS ubili manje od 1000 ljudi
Koronavirusi su slični virusima gripe u smislu da su oba jednostruki lanci RNK. Četiri koronavirusa obično napadaju ljude i izazivaju prehladu. Vjeruje se da su se razvili u ljudima i maksimizirali svoje širenje, što znači da ljudi postaju bolesni, ali ne umiru. Nasuprot tome, dvije prethodne epidemije koronavirusa, SARS (teški akutni respiratorni sindrom) i MERS (bliskoistočni respiratorni sindrom), potječu sa životinja, kao i H5N1. Ove bolesti bile su vrlo kobne za ljude. U blagim i asimptomatičnim slučajevima, nije bilo mnogo fatalnih ishoda. Da ih je bilo više, bolest bi se još više proširila. U konačno su SARS i MERS ubili manje od 1000 ljudi.
Prema izvještajima, Covid-19 je već dosad usmrtio dvostruko više ljudi. Sa svojim snažnim spojem karakteristika, ovaj virus nije poput većine drugih koji su dospjeli na naslovnice – smrtonosan je, ali ne previše smrtonosan, upozorava Hamblin. Čini ljude bolesnima, ali ne na predvidljive i jedinstveno prepoznatljive načine. Prošlog tjedna, 14 Amerikanaca bilo je pozitivno na kruzeru u Japanu, iako su se osjećali dobro. Novi virus mogao bi biti najopasniji zato što ponekad ne izaziva nikakve simptome.
Svijet je reagirao neviđenom brzinom i mobilizacijom resursa. Novi virus identificiran je iznimno brzo. Njegov su genom sekvencirali kineski znanstvenici i u roku od nekoliko tjedana podijelili nalaz s kolegama širom svijeta. Globalna znanstvena zajednica dijelila je genomske i kliničke podatke u nezabilježenim stopama. Rad na cjepivu već je u tijeku. Kineska vlada pokrenula je dramatične mjere suzbijanja, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je međunarodno izvanredno stanje. Sve se to dogodilo u djeliću vremena koje je bilo potrebno da bi se 1997. godine identificiralo H5N1. Pa ipak se virus nastavio širiti.
"Mislim da se epidemiju u konačnici vjerojatno neće moći zadržati pod kontrolom"
Harvardski profesor epidemiologije Marc Lipsitch vrlo je precizan u svojoj dikciji, čak i za jednog epidemiologa. Dvaput je u razgovoru s Hamblinom krenuo nešto reći, potom zastao i rekao: "Zapravo, dopustite mi da počnem ponovno". Stoga je upečatljivo, piše novinar The Atlantica, da je Lipsitch izgovoriti točno ove riječi: "Mislim da se epidemiju u konačnici vjerojatno neće moći zadržati pod kontrolom".
Suzbijanje je prvi korak u reakciji na bilo koju epidemiju. U slučaju Covida-19, mogućnost (koliko god bila nevjerojatna) zaustavljanja pandemije propuštena je u roku od nekoliko dana unatoč svim pokušajima. U siječnju je Kina počela progresivno zatvaranje velikih područja, počevši od grada Wuhana i na kraju zaokruživši oko 100 milijuna ljudi. Njima je bilo zabranjeno napuštati svoje domove, a ako bi se našli izvan kuće, dronovi bi ih upozoravali da se vrate. Ipak, virus se dosad pojavio u 24 zemlje.
Unatoč očiglednoj neučinkovitosti takvih mjera, barem u odnosu na enormnu socijalnu i ekonomsku cijenu, epidemija se širi. Pod političkim pritiskom da se virus zaustavi, piše Hamblin, prošlog četvrtka kineska je vlada najavila da će dužnosnici u provinciji Hubeiju ići od vrata do vrata, testirati ljude na vrućicu i tražiti znakove bolesti te potom potencijalne slučajeve slati u karantene. Ali čak i uz idealne mjere, širenje virusa možda je bilo neizbježno. Kontrola ljudi koji su već vrlo bolesni loša je strategija ako ljudi mogu prenositi virus iako se ne osjećaju dovoljno loše da izostanu s posla.
"Oko 40 do 70 posto ljudi širom svijeta bit će zaraženo virusom koji izaziva Covid-19"
Lipsitch predviđa da će u sljedećih godinu dana oko 40 do 70 posto ljudi širom svijeta biti zaraženo virusom koji izaziva Covid-19. No to ne znači da će svi biti teško bolesni, objašnjava harvardski profesor: "Vjerojatno će mnogi imati blaži oblik bolesti ili čak neće ni imati simptome". Kao i kod gripe koja je često životno opasna za ljude s kroničnim zdravstvenim stanjima ili su starije dobi, većina slučajeva neće zahtijevati medicinsku skrb. Oko 14 posto oboljelih od gripe nema nikakve simptome.
Lipsitch nije usamljen u svom uvjerenju da će se virus nastaviti širiti, ističe Hamblin. Među epidemiolozima se pojavio konsenzus da će vjerojatno ishod ove epidemije biti nova sezonska bolest, odnosno peti endemski koronavirus. Kod ostala četiri virusa, ljudi ne razvijaju dugotrajni imunitet. Ako i ovaj virus nastavi tim putem te bolest bude ozbiljna kao što je sada, "sezona gripe i prehlade" mogla bi postati "sezona gripe prehlade i Covida-19".
U ovom trenutku nije poznato koliko je ljudi zaraženo. Do nedjelje je u SAD-u bilo 35 potvrđenih slučajeva, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. No The Atlantic piše kako je Lipsitch još prošlog tjedna rekao kako u SAD-u ima od 100 do 200 slučajeva. To je sve što je potrebno za dalje širenje bolesti po Americi. Brzina širenja ovisit će o tome koliko bolest zarazna u blažim slučajevima, U petak su kineski znanstvenici u medicinskom časopisu JAMA opisali asimptomatični slučaj širenja virusa kod pacijenta s normalnim CT-om prsnog koša. Istraživači su zaključili da će, ako ovaj slučaj nije samo bizarna abnormalnost, "prevencija infekcije Covidom-19 mogla bi biti izazovna".
Čak i ako su Lipsitchove procjene pretjerane u smislu opsega, nastavlja Hamblin, generalna prognoza ostaje ista.
"Dvjesto slučajeva bolesti slične gripi tijekom sezone gripe, bez testiranja, vrlo je teško otkriti. Ali bilo bi dobro što prije saznati je li to točno ili smo nešto pogrešno izračunali. Jedini način za to je testiranje", rekao je Lipsitch za The Atlantic.
U početku je liječnicima u SAD-u savjetovano da ne testiraju ljude osim ako nisu bili u Kini ili u kontaktu s nekim kome je dijagnosticirana bolest. U prošla dva tjedna, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je kako namjerava početi testirati ljude u pet američkih gradova, kako bi se dobio uvid koliko slučajeva zapravo ima. No ti testovi još nisu svima dostupni. U petak je Asocijacija javnozdravstvenih laboratorija objavila kako samo Kalifornija, Nebraska i Illinois imaju sve što je potrebno za testiranje ljudi na virus.
S tako malo podataka teško je išta prognozirati. Ali zabrinutost da se virus više ne može kontrolirati koja će nas uvijek pratiti, nigdje nije tako očita kao u globalnoj utrci za pronalaskom cjepiva, jednom od najboljih strategija za spašavanje života u godinama koje dolaze, ističe se u tekst The Atlantica.
U prošlih mjesec dana, cijene dionica male farmaceutske kompanije Inovio više se nego udvostručila. Sredinom siječnja, Inovio je objavio kako je otkrio cjepivo protiv novog koronavirusa. Ova tvrdnja ponavljana je u medijima, iako je tehnički netočna. Kao i za druge lijekove, cjepiva zahtijevaju dug postupak ispitivanja kako bi se spoznalo štite li zaista ljude od bolesti i jesu li sigurna. Ono što je Inovio, kao i mnogi drugi, učinio je kopiranje dijela RNK virusa koje bi se jednog dana moglo pokazati da djeluje kako cjepivo. To je obećavajući prvi korak, ali nazvati to otkrićem je poput najave nove operacije dok se još oštre skalpeli.
Iako je genetsko sekvenciranje danas vrlo brzo, stvaranje cjepiva istodobno je umjetnost, koliko i znanost. Ono uključuje pronalaženje viralne sekvence koja će pouzdano potaknuti zaštitno pamćenje imunološkog sustava, ali neće izazvati akutni upalni odgovor koji će sam pokrenuti simptome. Iako cjepivo protiv gripe ne može izazvati gripu, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorava da može izazvati simptome slične gripi. Uspjeh u razvoju cjepiva traži testiranja, prvo na laboratorijskim modelima i životinjama, a potom i na ljudima. Ne može se milijarde viralnih genskih fragmenata jednostavno poslati širom svijeta i ubrizgati ljudima u trenutku dijagnosticiranja bolesti, napominje Hamblin.
Inovio nije jedina mala biotehnološka kompanija koja se bavi sekvenciranjem. Među ostalima, tu su Moderna, CureVac i Novavax. Akademski istraživači tako rade na tome, na londonskom Imperial Collegeu i drugim sveučilištima, kao i znanstvenici u vladinim ustanovama širom svijeta, na primjer u američkom Nacionalnom zdravstvenom zavodu (NIH). Anthony Fauci, ravnatelj Nacionalnog zavoda za alergije i zarazne bolesti, napisao je u siječnju u časopisu JAMA da njegova ustanova povijesnom brzinom radi na pronalasku cjepiva. Tijekom epidemije SARS-a 2003. godine, istraživači su od sekvenciranja genoma virusa do prve faze kliničkih ispitivanja cjepiva stigli za 20 mjeseci.
Fauci je napisao kako je njegova ekipa to vrijeme kod drugih virusa uspjela sažeti u nešto više od tri mjeseca te kako se nada da će kod novog koronavirusa to "biti još brže".
Cjepivo u travnju spremno za testiranje?
Posljednjih godina pojavili su se i novi modeli, što jamči brzo razvijanje cjepiva. U Norveškoj je 2017. godine pokrenuta Koalicija za spremnost na epidemije (CEPI), piše Hamblin, kako bi financirala i koordinirala razvoj novih cjepiva. Među osnivačima su vlade Norveške i Indije, Wellcome Trust i Zaklada Billa i Melinde Gates. Koalicijski novac stigao je prema Inoviju i drugim malim biotehnološkim start-upovima, potičući ih da se bave rizičnim biznisom razvoja cjepiva.
Direktor CEPI-ja Richard Hatchett podržava Faucijevu osnovnu vremensku viziju te vjeruje da će cjepivo za Covid-19 u travnju biti spremno za ranu fazu testiranja. Bude li sve u redu, do kraja ljeta mogla bi početi testiranja koja će pokazati sprječava li cjepivo zaista bolest.
Sve u svemu, ako se sve posloži, Hatchett pretpostavlja da će proći 12 do 18 mjeseci prije nego početni proizvod bude siguran i učinkovit. Takva prognoza predstavlja "veliko ubrzanje u usporedbi s povijesti razvoja cjepiva", rekao je Hatchett za The Atlantic te nastavio: "Ujedno je to i neviđeno ambiciozno. Predložiti takav vremenski slijed u ovom trenutku mora se smatrati ogromnim uspjehom".
Čak i ako takva idilična cjelogodišnja projekcija bude realizirana, novi proizvod još treba proizvesti i distribuirati. "Važno je razmotriti može li temeljni pristup biti razvijen do razine da se u sljedećim godinama proizvede milijune ili čak milijarde doza", rekao je Hatchett. U trenutačnom izvanrednom stanju, ako granice budu zatvorene i opskrbni lanci prekinuti, distribucija i proizvodnja mogle bi predstavljati problem zbog logistike.
Čini se i da je Faucijev inicijalni optimizam splasnuo, piše The Atlantic. Prošlog tjedna rekao je kako se postupak razvoja cjepiva pokazao "vrlo teškim i vrlo frustrirajućim". Unatoč napretku temeljne znanosti, proces ne može doći do stvarnog cjepiva bez ekstenzivnih kliničkih testiranja, što zahtijeva proizvodnju mnogih cjepiva i striktni nadzor ishoda kod ljudi. Postupak bi u konačnici mogao koštati stotine milijuna dolara, a taj iznos NIH, start-upovi i sveučilišta nemaju. Niti imaju proizvodne pogodne i tehnologiju za masovnu proizvodnju i distribuciju cjepiva.
Proizvodnja cjepiva dugo je ovisila o ulaganjima šake svjetskih farmaceutskih giganata. Prošlog je tjedna Fauci govorio kako se nitko od njih još nije obvezao pomoći razvoju cjepiva: "Kompanije koje imaju znanje za proizvodnju cjepiva samo sjede i čekaju spremno na pokretanje posla". Čak i kad bi se uključile u akciju, kompanije bi s takvim novim proizvodom mogle imati velike gubitke, posebice ako potražnja padne ili ljudi iz složenih razloga odluče ne koristiti proizvod.
"Budemo li sve nade polagali u cjepivo, naći ćemo se u problemu"
Stvaranje cjepiva tako je komplicirano i skupo i rizično da su u 80-im godinama mnoge kompanije jednostavno odustale od proizvodnje zato što su se suočile s velikim sudskim troškovima zbog navodnih štetnih posljedica cjepiva. Kako bi potaknula farmaceutsku industriju da i dalje radi na tim vitalnim proizvodima, američka vlada ponudila je odštetu svima koji tvrde da su oštećeni uporabom cjepiva. Ovaj dogovor, piše The Atlantic, traje i danas. Ipak, farmaceutske kompanije generalno su shvatile da im se više isplati ulagati u svakodnevne lijekove za kronična stanja. A koronavirusi mogu predstavljati poseban izazov zato što su u osnovi, kao i drugi virusi gripe, jednostruki lanci RNK. Vjerojatno će ova viralna klasa mutirati, a cjepivo će trebati stalno razvijati, kao i kod gripe.
"Budemo li sve nade polagali u cjepivo, naći ćemo se u problemu", kaže Jason Schwartz, docent na Fakultetu javnog zdravlja pri Sveučilištu Yale. Najbolji je scenarij, kako ga Schwarz vidi, da se cjepivo pojavi prekasno da bi imao učinka na trenutačnu epidemiju. Pravi problem je to što se spremnost na ovakvu epidemiju trebala pripremati tijekom prošlih desetak godina, čak odmah nakon SARS-a, prenosi Hamblin.
"Da nismo zanemarili istraživanje cjepiva za SARS, imali bismo mnogo više temeljnog znanja koje bismo mogli iskoristiti za ovaj srodni virus", rekao je Schwartz.
No, kao i u slučaju ebole, vladino financiranje i razvoj farmaceutske industrije isparili su čim je prestalo hitno stanje. "Neka rana istraživanja završila su u ladicama zato što je epidemija završila prije nego je trebalo agresivno raditi na razvoju cjepiva", objasnio je Schwartz za The Atlantic.
U subotu je Politico objavio kako se Bijela kuća sprema zatražiti od Kongresa milijardu dolara hitne financijske pomoći za reakciju na koronavirus. Ako se ovaj zahtjev realizira, dogodit će se u istom mjesecu u kojem je predsjednik Donald Trump objavio novi prijedlog proračuna u kojem su srezani ključni elementi spremnosti na pandemiju, odnosno financiranje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, NIH i pomoć u inozemstvu.
Ove dugoročne vladine investicije su važne jer stvaranje cjepiva, antiviralnih lijekova i drugim vitalnih alata traži desetljeća ozbiljnih investicija, čak i kad je potražnja slaba. Tržišno orijentirana gospodarstva često imaju problema s razvojem proizvoda za koje nema trenutačne potražnje i s distribucijom proizvoda tamo gdje su potrebni. CEPI je smatran obećavajućim modelom za poticanjem razvoja cjepiva prije nego se dogode izvanredne situacije, ali u tom smislu ima i skeptika.
Prošle godine, Liječnici bez granica napisali su oštro pismo u kojem stoji da ovaj model ne osigurava pravednu distribuciju ili dostupnost. CEPI je potom ažurirao svoja načela kako bi istaknuo ravnopravan pristup, a Manuel Martin, savjetnik za medicinske inovacije u Liječnicima bez granica izjavio je prošlog tjedna za The Atlantic da je oprezno optimističan. "CEPI je apsolutno obećavajuća inicijativa i zaista se nadamo da će biti uspješna u proizvodnji novih cjepiva. No moramo vidjeti kako će se CEPI-jeva obećanja pokazati u praksi", rekao je Martin.
"Bolest se mora smatrati svačijim problemom"
Ova su razmatranja važna ne samo zbog humanitarne dobronamjernosti, nego i zbog učinkovite politike. Dostavljanje cjepiva i ostalih resursa u područja gdje će najviše biti potrebna ključno je za zaustavljanje bolesti. Tijekom epidemije gripe H1N1 2009. godine, na primjer, Meksiko je najviše pogođen. Australija nije bila posebno zahvaćena virusom, ali je vlada zabranila svojoj farmaceutskoj industriji izvoz cjepiva sve dok ne ispuni njene narudžbe. Što se više svijet prikloni zabranama i samoočuvanju, teže će biti trezveno procijeniti rizik i učinkovito distribuirati sredstva, od cjepiva i respiratornih maksi do hrane i sapuna, napominje The Atlantic.
Italija, Iran i Južna Koreja su među zemljama koje prijavljuju brz porast broja potvrđenih infekcija Covidom-19. Mnoge zemlje već su reagirale pokušajima suzbijanja, unatoč njihovoj upitnoj učinkovitosti i neizbježnim štetnim posljedicama kineskog odgovora na epidemiju. Određene mjere su poželjne, ali sveobuhvatna zabrana putovanja, zatvaranje gradova i gomilanje resursa nisu realistična rješenja za epidemiju koja može potrajati godinama. Sve te mjere nose i vlastite rizike. U konačnici će odgovor na pandemiju zahtijevati otvaranje granica, a ne zatvaranje. U nekom se trenutku mora napustiti očekivanje da će određeno područje izbjeći širenje Covida-19. Bolest se mora smatrati svačijim problemom, ukazuje The Atlantic.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati