U HRVATSKO zakonodavstvo potrebno je uvesti kvalifikaciju "zločina iz mržnje", a nekoliko nevladinih udruga potpomognutih predstavnicima struke već su izradili i zakonske prijedloge kako bi se taj pojam uveo u Kazneni zakon.

Tri prijedloga izmjena Kaznenog zakona, koje je sastavio pravni tim nevladinih udruga Iskorak i Kontra, predstavljen je na današnjem okruglom stolu "Uvođenje zločina iz mržnje u hrvatsko kazneno zakonodavstvo".

Uz predstavnike civilnog društva rasprava je okupila pravne stručnjake, suce, dužnosnike za ravnopravnost spolova i ljudska prava te predstavnike ministarstava pravosuđa i vanjskih poslova.

Predlagatelji zakonskih izmjena smatraju da bi se zasebnim definiranjem zločina iz mržnje olakšalo prepoznavanje tog specifičnog oblika kriminala i njihovo učinkovitije kažnjavanje. U najvećem broju slučajeva riječ je o nasilju nad manjinskim skupinama - osobama drugačije nacionalnosti, seksualne orjentacije, vjere, boje kože, političke orjentacije ili društvenog položaja.

Policija sada takve incidente ne promatra kao zločine motivirane mržnjom. Tako je primjerice grupa skinhedsa koja je napala grupu francuskih turista zbog "narušavanja javnog reda i mira" kažnjena s najvećom mogućom kaznom od 30 dana zatvora, kazala je predsjednica Odjela dežurne službe zagrebačkog Prekršajnog suda Jadranka Pamić.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik smatra da takva nedjela nikako ne bi smjela biti u prekršajnoj, već svakako u kaznenoj sferi, o čemu, dodaje, dilemu ne treba imati niti policija kada podnosi kaznene prijave.

Upravo zbog toga policija će u suradnji s OESS-om, već početkom sljedeće godine uvesti posebnu edukaciju o zločinima iz mržnje, kazala je predstavnica vladinog Ureda za ljudska prava Višnja Ljubičić.

No, kao i predstavnik Uprave za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa Vladimir Filipović, mišljenja je da su svi oblici zločina iz mržnje pokriveni postojećim zakonskim rješenjima, ali da dodatno treba poraditi na njihovoj primjeni.

"Mnoge europske zemlje nemaju posebno regulirano to područje, a kaznena djela iz mržnje svrstavaju se pod diskriminaciju, rasizam ili slične oblike kriminala", dodala je Višnja Ljubičić.

Prema podacima nevladinih udruga koje predlažu promjene zakona ove je godine u Hrvatskoj prijavljeno četrdesetak napada na Srbe te desetak na osobe drugačije seksualne orjentacije, što je, kako ističu, tek manji broj takvih nedjela.