"Nisku cijenu goriva u Kini plaćaju tamošnji porezni obveznici"

IAKO primamljivo može zazvučati podatak da se litra benzina u Kini prodaje po cijeni od nešto više od tri kune, Forbesov komentator Donald H.Straszheim objašnjava da će se održavanja niske cijene goriva u državi poput Kine zasigurno obiti o glavu tamošnjih poreznih obveznika.

Straszheim, potpredsjednik tvrtke Roth Capital Partners i povremeni predavač na Školi menadžmenta Los Angeles Anderson, piše da je cijena benzina u Kini 2.49 dolara po galonu, što bi za naše prilike iznosilo nešto više od tri kune po litri. To je vrlo povoljno, rekli bi mnogi, ali Straszheim upozorava da je tako niska cijena benzina u Kini moguća jedino zahvaljujući intervencijama vlasti u Pekingu koje na umjetan način održavaju nisku cijenu goriva.

Objašnjavajući odnos potrošnje i potražnje za gorivom u Kini, koja trenutno dnevno proizvodi oko četiri milijuna barela, a za svoje dnevne potrebe troši osam milijuna barela te uz godišnju stopu porasta potrošnje od sedam posto - što je najviše u svijetu, Straszheim napominje kako ta zemlja postaje jako ovisna o uvozu naftnih derivata čiju će dugoročnu nabavku pokušati osigurati na naftnim tržištima na Bliskom Istoku te u Africi, Kanadi, Rusiji i drugdje.

Pored toga, predviđa se da će Peking sa ciljem održanja aktualne cijene goriva biti prisiljen izdvojiti 40 milijardi dolara namijenjenih subvencioniranju gubitaka nacionalnih proizvođača goriva, u prvom redu PetroChine i Sinopeca.

Porezni obveznici plaćaju niže cijene goriva

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U jednom trenutku cijene goriva u Kini morat će porasti na razinu cijena goriva u svijetu, a to će, prema trenutnom stanju, izazvati neprihvatljivu inflaciju. Peking tako s postojećim sustavom cijena koji ne funkcionira, samo gleda i čeka. Peking si može priuštiti ovako veliko subvencioniranje kineskih potrošača goriva zahvaljujući trenutno vrlo povoljnoj ekonomskoj situaciji", piše Straszheim te upozorava:

"Ovo zadržavanje maloprodajnih cijena je subvencioniranje potrošačima energije skriveno u vladinom proračunu. Porezni obveznici plaćaju te niže cijene. Samo što to, uz postojeću inflacijsku statistiku, na benzinskim pumpama niti ne primjećuju."

Ukoliko Peking i uspije osigurati dugoročnu nabavku naftnih derivata za potrebe svoga gospodarstva, njihove cijene i dalje će se formirati na globalnom tržištu, a Peking će i dalje biti opterećen subvencioniranjem benzina za potrebe malih potrošača ukoliko i dalje bude ustrajao u nastojanjima da cijena goriva na domaćem tržištu ostane ispod tržišne razine cijene goriva.

I.K.
Foto: PetroChina

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara