Ništa ne opisuje Zorana Milanovića kao ovaj graf

Ništa ne opisuje Zorana Milanovića kao ovaj graf
Graf: Eurostat, Eclectica

ZORAN MILANOVIĆ odlučio se kandidirati za predsjednika, nakon što je bio premijer koji je vodio po mnogima jednu od najlošijih vlada u hrvatskoj povijesti - a konkurencija je oštra.

Milanović je vođenje države bio preuzeo u vrlo osjetljivom trenutku. Ekonomija je bila snažno pogođena globalnom krizom, firme su se zatvarale, poslovi su se gubili svakodnevno i takva situacija zahtijevala je brze i odlučne poteze.

No umjesto poteza koji bi išli u smjeru rasterećenja gospodarstva dobili smo nova porezna opterećenja, a vlada je sve učinila da spasi ionako glomazan javni sektor. Zbog toga je Hrvatska izgubila cijelo desetljeće i znatno zaostala za zemljama poput Češke, Slovačke ili Poljske te završila među najnerazvijenijim članicama Europske unije.

Graf pokazuje kako su ostali rasli dok smo mi padali

Iako su u početku očekivanja od Milanovićeve vlade bila velika, vrlo brzo se pokazalo da je ta ekipa potpuno nesposobna i nezainteresirana za ozbiljan posao.

Graf rasta BDP-a od 2011. do 2015., koji je objavio blog Eclectica, zorno prikazuje da su ostale države snažno ekonomski rasle nakon globalne financijske krize, ali ne i Hrvatska. U našoj zemlji oporavak je krenuo tek 2014., godinama nakon što su se druge zemlje počele oporavljati od krize na krilima rasta svjetske ekonomije.

Javni dug za vrijeme Milanovića porastao za 70 milijardi kuna

Javni dug Hrvatske u mandatu Milanovićeve vlade povećan je za oko 70 milijardi kuna te se približio iznosu od 300 milijardi.

Iako je ograničenje rasta javnog duga trebalo biti jedan od glavnih zadataka vlade, nisu se htjeli zamjeriti raznim uhljebima, tako da će to ostati nasljednicima.

Javni dug Hrvatske tijekom krize, od 2008. godine, povećan je za gotovo 2,5 puta. Iako je u tom razdoblju gospodarstvo pretrpjelo težak udarac i izgubljen je velik broj radnih mjesta, politika i ovisnici o proračunu pravili su se kao da se apsolutno ništa ne događa i javni dug povećali sa 122 milijarde kuna, na oko 290 milijardi kuna.

Kreditni rejting za vrijeme Milanovića završio u "smeću"

Takvo ponašanje utjecalo je i na kreditni rejting, koji je u Milanovićevom mandatu završio u "smeću".

Nakon preuzimanja vlasti, agencija Fitch Ratings dva puta im je 2012. godine progledala kroz prste i zadržala kreditni rejting za zaduživanje u stranoj valuti BBB-, koji je Hrvatska imala od 2001. godine.

Nakon toga u rujnu 2013. dolazi do rušenja rejtinga na BB+, a u kolovozu 2014. godine srušili su ga na BB, a ovo ljeto još dodali "negativne izglede".

Slično je postupila i agencija Moody's, koja je u veljači 2013. srušila rejting na Ba1, s Ba3 koji smo imali još od 1997. godine.

Standard & Poor's također je pričekao da vidi ponašanje Milanovićeve vlade te su rejting prvi put srušili u prosincu 2012., na BB+, a u siječnju 2014. su ga dodatno smanjili na BB.

Milanovićeve farme servera u Lici još nisu krenule s radom

U prvom dijelu mandata Milanovićeva vlada pokušala je petljati nešto oko investicija, ali bez uspjeha. Iako investitori koje su "privlačili" nisu došli, barem se javnost mogla dobro zabavljati. U prvoj godini mandata imali smo pompozno najavljenu "diplomatsku ofenzivu" na Katar.

Ofenziva u kojoj je na prvoj borbenoj liniji bio tadašnji predsjednik Josipović trebala je rezultirati uspostavom dugoročne ekonomske suradnje Katara i Hrvatske. Diplomatski leteći cirkus Kataru je nudio izgradnju LNG terminala vrijednog 600 milijuna eura, od koje na kraju nije bilo ništa.

Iako je Europa već dulje vrijeme tražila alternativne dobavne pravce plina, kako bi smanjila ovisnost o Rusiji, Josipović i tadašnji prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić nisu uspjeli uvjeriti katarskog šeika da je LNG na Krku dobra investicija.

Nepostojeće reforme koje su nas trebale pretvoriti u investicijsku destinaciju

Godinu dana kasnije, u Londonu je organiziran Britansko-hrvatski investicijski forum, na kojem je Milanovićev dream team - Grčić, Vrdoljak i Hajdaš-Dončić - inozemnim investitorima predstavljao nepostojeće reforme koje bi Hrvatsku trebale pretvoriti u poželjnu investicijsku destinaciju i već ranije propale projekte. Od svega nije bilo ništa.

Kad je vidio da prethodne ekspedicije nisu dale rezultata, u rujnu 2014. Milanović je odlučio uzeti stvar u svoje ruke i otputovao u SAD u posjet tehnološkim kompanijama koje su trebale investirati u Hrvatsku.

Plan mu je bio Amerikancima ponuditi gradnju farme servera u Lici. Obišao je Cisco, IBM, Microsoft, Oracle i Hewlett-Packard, no za njegovu farmu očito nitko nije bio zainteresiran.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara