TRI PODMORNICE za Poljsku vrijedne četiri milijarde eura, 16 Gripena za Ukrajinu po cijeni od ukupno 2,5 milijarde eura i dva zrakoplova GlobalEye za naručitelja na Bliskom istoku za milijardu eura. Ovo su unosni poslovi koje je proizvođač naoružanja i vojne opreme Saab sklopio samo u posljednjih mjesec dana.

Tri posla sklopljena u samo 29 dana pokazuju koliko se Saab promijenio u posljednjih nekoliko godina. Švedski proizvođač zrakoplova, projektila, radara, podmornica i drugih vojnih sustava bilježi procvat poslovanja i postao je jedan od najuočljivijih dobitnika ubrzanog europskog naoružavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Prihodi su se udvostručili, dionica porasla deset puta

Saab je 2021. ostvario 39,2 milijarde kruna (3,5 milijarde eura) prihoda, a 2025. već 79,1 milijardu (7,2 milijardi eura), što je rast od približno 102 posto. Broj zaposlenih u istom je razdoblju povećan s 18000 na više od 28000. Kompanija je tijekom 2025. zaprimila narudžbe vrijedne čak 15,3 milijardi eura. Do kraja lipnja 2026. knjiga narudžbi narasla je na približno 29 milijardi eura.

Još je dramatičniji rast vrijednosti kompanije na burzi. Od početka ruske invazije u veljači 2022. cijena Saabove dionice, prilagođena podjeli dionica provedenoj 2024., porasla je približno deset puta. Saab je danas najveći vojnoindustrijski koncern u nordijskim zemljama.

Saabov rast dio je mnogo šireg globalnog trenda. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), prihodi stotinu najvećih svjetskih proizvođača naoružanja u 2024. dosegnuli su rekordnih 679 milijardi dolara, 5,9 posto više nego godinu prije. Glavni uzroci rasta bili su ratovi, rastuće sigurnosne napetosti i povećavanje vojnih proračuna. U Saabu ne skrivaju da je ruska invazija potpuno promijenila tržište obrambene opreme.

"Došlo je do jasne promjene. Prije rata u Ukrajini nabavu obrambene opreme u mnogim su državama obilježavali ograničeni proračuni i dugi rokovi isporuke. Danas vidimo povećanje izdvajanja za obranu i naglasak na što bržim isporukama.

Posebno raste interes za kopnene borbene sustave, radarske i senzorske sustave, sustave kamuflaže te naše borbene zrakoplove Gripen i sustave GlobalEye", odgovorili su iz Saabova menadžmenta na upit Indexa.

Kompanija rođena uoči Drugog svjetskog rata

Saab je i nastao u razdoblju obilježenom ratnim prijetnjama i ubrzanim naoružavanjem. Kompanija Svenska Aeroplan AB osnovana je 2. travnja 1937. godine kako bi Švedska dobila vlastitu industriju borbenih zrakoplova i smanjila ovisnost o uvozu. Tadašnji premijer Per Albin Hansson još je 1936. upozoravao da zemlja mora biti sposobna sama proizvoditi oružje, posebno vojne avione.

Nakon Drugog svjetskog rata Saab se, zbog očekivanog smanjivanja vojnih narudžbi, okrenuo i civilnim proizvodima kako bi zadržao inženjere i iskoristio proizvodne kapacitete. Počeo je proizvoditi civilne zrakoplove, automobile i druge proizvode, ali su vojno zrakoplovstvo i obrambena tehnologija ostali srž grupacije.

Automobilski segment izdvojen je 1990. u zasebnu kompaniju Saab Automobile. Američki General Motors tada je preuzeo polovinu vlasništva, a 2000. i preostalih 50 posto. Automobilska kompanija poslije je mijenjala vlasnike i 2011. završila u stečaju.

Saab nije nastao samo razvojem vlastitog zrakoplovnog programa. Kompanija je postupno preuzimala druge dijelove švedske obrambene industrije: nekadašnje Boforsovo poslovanje s projektilima i kopnenim naoružanjem, potom Ericsson Microwave Systems, čime je znatno ojačala proizvodnju radara i senzora, a 2014. preuzela je brodogradilište Kockums, poznato po razvoju i gradnji podmornica.

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. pokrenula je renesansu švedske kompanije, ali u Saabu tvrde da su promjenu europske sigurnosne politike primijetili već nakon ruske aneksije Krima 2014. godine:

"Povećanje europske potrošnje za obranu imalo je velik utjecaj na Saab, kao i na cijelu obrambenu industriju. Zato smo odlučili reagirati i ulagati u povećanje kapaciteta. Bila je to strateška odluka koja je podrazumijevala određeni rizik, ali nam je omogućila da budemo dobro pripremljeni kada je potražnja naglo porasla", naveli su iz Saaba.

Proizvodnja Gripena u Švedskoj i Brazilu

Kompanija je desetljećima razvijala vlastite borbene zrakoplove, od Drakena i Viggena do Gripena. Prototip Gripena prvi je put poletio 1988. godine, a od tada je proizvedeno približno 300 aviona različitih inačica. Nova generacija Gripena E proizvodi se u Švedskoj i Brazilu.

U posljednje vrijeme Saabov hit proizvod je GlobalEye, leteći radarski i zapovjedni centar za rano upozoravanje, nadzor i upravljanje vojnim operacijama. Sustav se ugrađuje u kanadski poslovni mlažnjak Bombardier Global 6000 ili noviji Global 6500, koji Saab oprema radarima, senzorima, komunikacijskom opremom i konzolama za operatere. GlobalEye može u zraku provesti više od 12 sati, a radar ima domet veći od 650 kilometara. Sustav istodobno može pratiti zrakoplove, projektile, brodove i ciljeve na kopnu.

Na summitu NATO-a održanom 7. srpnja u Ankari najavljena je zajednička nabava do deset GlobalEyea koji bi trebali zamijeniti dio zastarjele flote zrakoplova Boeing E-3A AWACS. Međutim, ugovor još nije potpisan. Prodaja je ipak posljednje dvije godine snažno ubrzana.

Dosad je naručeno 12 zrakoplova, od kojih je pet isporučeno Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zasad jedinoj državi koja ima operativnu flotu GlobalEyea. Ovisno o opremi, cijena jednog zrakoplova je oko 500 milijuna eura.

Sjedište kompanije nalazi se u Stockholmu, ali najveća Saabova lokacija je Linköping, središte razvoja i proizvodnje Gripena i drugih zrakoplovnih sustava. Projektili i kopneno naoružanje proizvode se ponajprije u Karlskogi, podmornice u Karlskroni, a radari i brojni senzorski sustavi na području Göteborga. Saab proizvodne, razvojne i servisne pogone ima u nizu država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Finsku, SAD i Australiju.

Saabovi sustavi nadziru Jadran i hrvatsko nebo

Hrvatska je za Saab dugogodišnji, ali relativno mali kupac. Veze sa švedskim obrambenim koncernom ipak su važnije nego što se na prvi pogled čini jer se njegova tehnologija nalazi u nekoliko osjetljivih hrvatskih vojnih i sigurnosnih sustava.

Hrvatska ratna mornarica koristi Saabove protubrodske projektile RBS-15, dok sustav za nadzor Jadrana i vanjske morske granice povezuje radare, kamere i podatke o kretanju brodova na približno 40 lokacija.

Saabova tehnologija koristi se i za sigurnost prometa na zagrebačkoj zračnoj luci. Sustav A-SMGCS prati kretanje zrakoplova i vozila po aerodromskim površinama te upozorava na moguće opasnosti na uzletno-sletnoj stazi. Hrvatska kontrola zračne plovidbe 2023. je sa Saabom ugovorila i sustav vrijedan 3,9 milijuna dolara za nadzor zračnog prometa iznad cijelog hrvatskog teritorija.

"Stalno sudjelujemo i na hrvatskom sajmu obrambene industrije"

Najveći potencijalni Saabov posao u Hrvatskoj ipak nije realiziran. Švedska je ponudila Hrvatskoj 12 novih Gripena C/D, ali Vlada RH je u svibnju 2021. odabrala 12 korištenih i vjerojatno jeftinijih francuskih Rafalea F3-R.

Unatoč neuspjehu s Gripenom, u Saabu ističu da nisu izgubili interes za hrvatsko tržište. "Saab i dalje posluje u Hrvatskoj i bilježi kontinuiran rast interesa za sustave u svim područjima. Svake godine sudjelujemo i na hrvatskom sajmu obrambene industrije ASDA te drugim obrambenim forumima, na kojima predstavljamo proizvode iz područja kopnenog ratovanja, obuke i simulacija, aktivnih i pasivnih senzora te zaštite od dronova, odnosno sustava C-UAS", odgovorili su iz švedske kompanije.