Njemačka bi mogla kažnjavati ljude koji negiraju pravo Izraela na postojanje
U NJEMAČKOJ se uoči treće godišnjice terorističkog napada Hamasa na Izrael sve glasnije traži da se zakonom zabrani negiranje prava Izraela na postojanje. Pokrajinska vlada Hessena je priopćila da onaj tko Izraelu odriče pravo na postojanje ugrožava židovski život, a time i slobodarski demokratski poredak. Smatraju da je riječ o praznini u kaznenom pravu koju treba popuniti, piše DW.
Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje redovito se pojavljuju u obliku grafita, primjerice u Berlinu, a mogu se čuti i na prosvjedima solidarnosti s palestinskim stanovništvom. U tim se porukama poziva na uništenje države Izrael. Rasprava se dodatno zaoštrila i zbog izjava pojedinih političara stranke Ljevica, koja je na nedavnim pokrajinskim izborima u Berlinu postala najjača politička snaga. Za takve slučajeve do sada u pravilu nije bilo kaznenopravnih posljedica.
Prijedlog predviđa kaznu do pet godina zatvora
Početkom srpnja Bundesrat, drugi dom njemačkog parlamenta, odobrio je zakonski prijedlog Hessena koji bi kriminalizirao negiranje prava na postojanje Izraela. Takvo djelo pravno bi se uvrstilo u odredbu o poticanju na mržnju. Prema prijedlogu, onaj tko javno ili na skupu negira pravo Izraela na postojanje ili poziva na njegovo uništenje bio bi kažnjen zatvorom do pet godina ili novčanom kaznom, ako je takva izjava pogodna za "poticanje spremnosti na antisemitsko nasilje ili samovoljne mjere".
Međutim, već proljetos su pravni stručnjaci izrazili jasne kritike na inicijativu. Tridesetak profesora prava ocijenilo ju je neustavnom. Istaknuli su da je zabrinutost zbog porasta antisemitizma razumljiva, ali da se nečije mišljenje ne može zabraniti općim zakonom.
Sumnje u ustavnost prijedloga potaknulo je i stručno mišljenje Znanstvene službe Bundestaga. Sredinom lipnja, njemačko-francuski političar Zelenih Daniel Cohn-Bendit, i sam Židov, u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung ocijenio je inicijativu "temeljno pogrešnom".
Njemačka vlada je rezervirana
Savezna vlada očitovala se o prijedlogu krajem kolovoza i kritički se osvrnula na plan, spominjući "znatan ustavnopravni rizik". Naglasila je da su slučajevi negiranja prava Izraela na postojanje i pozivi na njegovo uništenje već obuhvaćeni važećim pravom.
Nedavno su i ugledni pravnici Christoph Möllers i Christian Neumeier u jednom stručnom časopisu izrazili skepsu prema toj ideji. Poručili su da se radi o visokom rangu slobode izražavanja mišljenja.
Hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz (CDU) na konferenciji za novinare ponovio je da "sasvim jasno" postoji potreba za zakonskim uređenjem. Rekao je da je sudska praksa u Njemačkoj u najboljem slučaju "neujednačena" i pritom se osvrnuo na različite sudske ocjene parole "From the River to the Sea". Heinz je dodao da su sudovi, primjerice, ocijenili dopuštenim i prikazivanje Davidove zvijezde u kanti za smeće. Njemu je, kako je rekao, stalo do toga da tijela nadležna za javna okupljanja mogu zabraniti takve skupove ili im odrediti uvjete. Upozorio je na drastičan porast antisemitskih kaznenih djela nakon 7. listopada 2023. i nesigurnost koju to stvara među Židovima.
"Obveza države da štiti Židove"
Profesor prava sa Sveučilišta u Gießenu, Steffen Augsberg, koji je za vladu Hessena izradio stručno mišljenje, izrazio je uvjerenje da je predloženi zakon "u skladu s ustavom".
Smatra da s ustavnopravnog stajališta postoji "obveza njemačke države da štiti" Židove. Augsberg je naglasio da ni danas sloboda izražavanja mišljenja u Njemačkoj "nije apsolutno zajamčena".
Pozvao se na odluku Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine, takozvanu "Wunsiedel presudu", kojom je veličanje nacističke diktature proglašeno kažnjivim. Suci su to obrazložili posebnom povijesnom odgovornošću Njemačke, a Augsberg smatra da je ta odluka usporediva s pitanjem koje je sada na stolu.
Schuster: Anticionizam je stara mržnja prema Židovima
Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster načelno je podržao zahtjev Hessena, ali strahuje da prijedlog zakona "djeluje na pogrešnom mjestu". Schuster se založio da se odredba uvrsti među kaznena djela protiv stranih država, a ne u paragraf koji sankcionira poticanje na mržnju. Naglasio je da teror od 7. listopada 2023. predstavlja prekretnicu za židovsku zajednicu. U masakru koji su počinili Hamas i druge ekstremističke skupine ubijeno je oko 1200 ljudi u Izraelu, a tisuće su ranjene. Oko 250 ljudi odvedeno je kao taoci u Pojas Gaze, nakon čega je uslijedio rat u kojem su poginuli deseci tisuća Palestinaca.
"Za nas nema povratka u normalnost", rekao je Schuster. Dodao je da ono što se naziva "anticionizmom" u velikoj većini slučajeva "nije ništa drugo nego stara mržnja prema Židovima" te da iza takvih parola stoji "poziv na uništenje židovske države Izrael".
Samo nekoliko minuta nakon konferencije za novinare, glasnogovornik Saveznog ministarstva pravosuđa Eike Hosemann ponovio je rezerve njemačke vlade. Objasnio je da se izražavanje mišljenja ne može kažnjavati. "To prema njemačkom ustavu nije moguće", naglasio je. Usprotivio se i usporedbi s "Wunsiedel presudom", koju je nazvao "vrlo posebnom iznimkom", a inicijativu Hessena "rizičnom". Politička rasprava će se nastaviti. Prijedlog zakona sada ide pred Bundestag, gdje će sigurno izazvati kontroverze, a moguće je da će spor na kraju doći i do ustavnih sudaca u Karlsruheu.