SABOTAŽE, špijunaža, dezinformacije i napadi dronovima sve su učestalije hibridne prijetnje s kojima se Njemačka suočava na više frontova. Postavlja se pitanje kako se država može zaštititi od napada koje je teško otkriti, a još teže odbiti. Njemački kancelar Friedrich Merz i nekoliko ministara već su istaknuli da Njemačka, iako nije u izravnom ratu s Rusijom, trpi hibridne napade iz Moskve, piše Euronews.

Nakon pokušaja napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, Merz je na konferenciji za novinare izjavio da Rusija pokazuje spremnost na "sve bezobzirnije akcije, koje mogu uzrokovati ozbiljnu materijalnu štetu, pa čak i ljudske žrtve". Vlada je tada prvi put izravno optužila Rusiju za pokušaj napada.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu često se govori o hibridnom ratovanju protiv partnerskih zemalja Kijeva, a Njemačka se smatra posebno izloženom. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt zbog toga je podignuo razinu prijetnje s "apstraktne" na "visoku". Hibridne napade teško je otkriti jer je često nejasno tko je odgovoran i jesu li pojedinačni incidenti povezani.

Iako raste zabrinutost zbog ruskih hibridnih akcija, Moskva nije jedina država koja koristi takve metode. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) navodi da Njemačku hibridnim mjerama ciljaju i Kina, Iran te Sjeverna Koreja.

Kako prepoznati hibridnu kampanju

Stručnjak za sigurnost Ferdinand Gehringer rekao je za Euronews da "svaki kibernetički napad, čin sabotaže ili pokušaj dezinformiranja nije automatski dio hibridne kampanje". On pojašnjava da je ključna prepoznatljiva veza između različitih mjera. To može uključivati "zajedničkog aktera, vremensku usklađenost, ciljeve ili metode koji se ponavljaju te, iznad svega, zajednički strateški cilj".

Primjer je pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, gdje je u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova Antonov otkriven dron s eksplozivom. Ti zrakoplovi prevoze i vojnu opremu za Ukrajinu.

Dobrindt je u izjavi za medije rekao kako se pretpostavlja da su u ime ruske obavještajne službe možda djelovali takozvani "jednokratni agenti". Na temelju obrasca napada, korištene tehnologije i obavještajnih podataka, savezna vlada je također zaključila da iza svega stoji Rusija.

Gehringer objašnjava da se tada radi procjena cjelokupne situacije. Da bi se utvrdilo jesu li pojedini incidenti dio iste operacije, potrebno je prikupiti informacije iz različitih područja, poput policije, obavještajnih službi, Bundeswehra, kibernetičke obrane i privatnog sektora. "Veze se mogu utvrditi jedino zajedničkom analizom tehničkih tragova, obrazaca djelovanja, vremenskog slijeda i dezinformacijskih narativa", pojašnjava Gehringer.

Kako se Njemačka brani

Hibridno ratovanje najčešće se odvija ispod praga otvorenog oružanog sukoba. Cilj je iskoristiti slabosti zemlje, potkopati povjerenje u državne institucije te uznemiriti i destabilizirati društvo. No, kako se država i društvo mogu pripremiti za hibridne napade i obraniti se od njih?

Samo naoružavanje Bundeswehra nije rješenje za prikrivene napade, špijunažu ili dezinformacije. Hibridni napadi se u većini slučajeva ne mogu odbiti fizičkim, odnosno kinetičkim sredstvima. Kako onda država odgovara na napad koji ostaje ispod praga oružanog sukoba?

Savezna vlada od 2022. godine pojačava mjere protiv hibridnih prijetnji. Osnovana je međuresorna radna skupina koja se bavi dezinformacijama i drugim oblicima prijetnji. Uspostavljeni su i postupci za pripisivanje odgovornosti za kibernetičke napade i strane informacijske manipulacije.

Na razini Europske unije postoji "Hibridni paket alata" (Hybrid Toolbox), mehanizam za zajedničko djelovanje. Od ove godine djeluje i Zajednički centar za obranu od hibridnih prijetnji (GAZ Hybrid). Njegova je zadaća objedinjavati informacije o špijunaži, sabotaži, dezinformacijama i ostalim prijetnjama kako bi se takve aktivnosti rano otkrile i učinkovitije suzbile.

Na pokušaj napada dronom u Leipzigu savezna vlada je odgovorila "odlučno, smireno i razmjerno". Najavila je mjere koje uključuju zatvaranje ruskog generalnog konzulata u Bonnu i Ruske kuće u Berlinu. Zatražila je i sankcioniranje dodatnih ruskih pojedinaca na razini EU zbog hibridnih napada, pooštrila kontrole ulaska i pojačala pritisak na rusku "flotu u sjeni".

Javnost kao dio obrane

Prema Gehringeru, obrana počinje i prije samog napada. "Općenito, moramo se odmaknuti od reaktivnog pristupa i okrenuti se predviđanju. Cilj mora biti povećati troškove za napadače, omesti njihove planove, što ranije otkriti mreže i oslabiti učinak napada".

Primjerice, ako bi napad na trafostanicu izazvao prekid opskrbe strujom, kućanstva i tvrtke mogle bi koristiti pomoćne izvore napajanja dok operater mreže ne otkloni kvar. U idealnom slučaju, dodaje, pripremljenost bi s vremenom postala toliko dobra da bi se hibridni napadi mogli spriječiti. To bi se postiglo prepoznavanjem sumnjivih aktivnosti već u fazi planiranja i njihovim suzbijanjem u korijenu.

Istodobno, država i društvo moraju biti komunikacijski spremni za moguće napade. Time se ne bi samo ograničila šteta, nego bi se hibridnim operacijama oduzeo element zastrašivanja. To se može postići samo kombinacijom odvraćanja, obrane i otpornosti, rekao je sigurnosni stručnjak za Euronews.

Gehringer smatra da javnost u tome "ima vrlo važnu ulogu", ali je se "još uvijek nepotrebno drži pod staklenim zvonom". "Ipak, javnost je dio rješenja", dodaje. Pojašnjava da se dezinformacije nikada ne mogu u potpunosti spriječiti, niti bi to trebao biti cilj. Prema njegovu mišljenju, otvoreno društvo uvijek se mora nositi s manipulativnim informacijama.

"Naš cilj zato mora biti otpornost, a ne izolacija", kaže Gehringer. Građani moraju biti sposobni kritički procjenjivati informacije, mediji moraju raditi neovisno, a državna komunikacija mora biti "brza, vjerodostojna i transparentna".