"SVAKE godine se hrvatski desničari prisjećaju poginulih pristaša ustaša u Bleiburgu. Ove godine u tomu želi sudjelovati i Katolička crkva u Bosni“, pišu berlinske novine Tageszeitung, prenosi Deutsche Welle.

“Kada je prije nekoliko dana objavljeno da Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, 16. svibnja želi održati misu za nakon Drugog svjetskog rata ubijene ustaške vojnike, došlo je do žestokih diskusija u Sarajevu. Brojni građani Sarajeva se sjećaju bezbrojnih ustaških žrtava i protestiraju protiv održavanja takve mise”, piše Erich Rathfelder za Tageszeitung.

Ukupno je, kako dalje piše list, od 1941. do 1945. godine ubijeno više od 10.000 ljudi u Sarajevu. “7.500 Židova je od 1941. godine deportirano u hrvatski logor smrti Jasenovac i u Auschwitz. Ukupno je, kako se navodi, više stotina tisuća ljudi bilo žrtva ustaškog režima. Nakon što su partizanske trupe oslobodile Sarajevo 6. travnja 1945. godine, njemačke i ustaške trupe su se morale povući na sjever. Rat je za njih bio izgubljen. Skupa s drugim trupama koje su bile kolaboratori Hitlerove Njemačke, poput srpskih četnika i slovenskih domobrana, željeli su se u Bleiburgu predati britanskim trupama koje su se tamo već nalazile. Ono što se nakon toga dogodilo nije u potpunosti razjašnjeno. Činjenica je da među njima nije bilo samo tvrdih ustaša i četnika nego da su im se pridružili i članovi hrvatskih i slovenskih domobrana, čiji su članovi bili mobilizirani u vojske, ali i civili”, piše TAZ.

Prepričali što se događalo u Bleiburgu

“14. svibnja su stigli u Bleiburg gdje su ih Britanci internirali na jednoj livadi. Neki vođe su čak uspjeli pobjeći, među njima Ante Pavelić, osnivač ustaškog pokreta, koji je 1959. preminuo u Španjolskoj. 16. svibnja 1945. godine su Britanci preostale, u međuvremenu razoružane ustaše i četnike, počeli predavati partizanima - prema britanskim izvorima do 31. svibnja 12.196 Hrvata, 8263 Slovenca, 5480 Srba i 400 Crnogoraca. Kada je tada mladi partizan Mustafa Kapidžić stigao u Bleiburg, mogao je vidjeti kako partizanski porotni sudovi po hitnom postupku osuđuje poznate ustaške i četničke osobe na smrt i izvršavaju presudu. Drugi izvori navode da je većina zarobljenika poslana na marš kroz Sloveniju, Hrvatsku sve do Makedonije”, piše TAZ. List navodi da su "brojni na tom putu bili žrtve odmazde, a velik broj ih je preminuo uslijed iscrpljenosti".

"Katolička crkva je od proglašenja neovisnosti Hrvatske sve više skretala u desno"

TAZ dalje citira politologa Žarka Puhovskog: "Partizani su proveli osvetu", kaže Puhovski. "Bila je to krvava osveta, priznaju partizani koji su još živi. Ipak, oni odbijaju hrvatski povijesni revizionizam koji događaje na Bleiburgu proglašava jednom vrstom genocida nad Hrvatima. "Bila je to osveta prema kolaboracionistima nacista, osveta prema neprijateljima, ali ta osveta nije bila nacionalistički definirana", kaže također Puhovski, piše TAZ i dodaje da je i Josip Broz, zvani Tito, bio Hrvat te da su se "partizani borili za multinacionalnu državu i protiv nacionalizma".

O Katoličkoj crkvi i situaciji u BiH

"Dok su se na početku tu okupljali prije svega pripadnici rodbine ubijenih kako bi tugovali za mrtvima, u Bleiburgu je posljednjih godina njegovana prilično sužena kultura sjećanja", piše dalje TAZ i dodaje, citirajući hrvatske i bosanske intelektualce, kako se danas " tamo manifestira hrvatski nacionalizam". TAZ dalje piše kako "isti nacionalistički krugovi negiraju nedjela ustaša, ometaju podsjećanja na žrtve u Jasenovcu i difamiraju preživjele žrtve", citirajući židovske zajednice i udruženja srpskih žrtava. "Pozdrav 'Za dom spremni' desničarski krugovi javno koriste",  piše TAZ.

"A Katolička crkva? Od proglašenja neovisnosti Hrvatske ona je sve više skretala u desno, i u Bosni. Istina, franjevci u Sarajevu se, doduše, bore protiv nacionalističkog šovinizma bosanskih Hrvata pod vodstvom Dragana Čovića, ali on je očito prevladao i uspio uključiti kardinala u svoju kampanju. Čović je kritičarima predbacio da sprječavaju slobodu vjeroispovijesti. Njegov protivnik, socijalno-liberalni predstavnik Hrvata u bosanskom predsjedništvu Ivo Komšić, je uzvratio: 'Moliti za fašiste je akt koji proturječi svim civilizacijskim vrijednostima'", piše Tageszeitung.