NJEMAČKI LIST ČUDI UKIDANJE TITOVA TRGA "Zašto se odričete svojeg najpoznatijeg državnika?"
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, TAZ
ODLUKA da se promijeni naziv Trgu maršala Tita u Zagrebu očito nije samo lokalna tema, o čemu svjedoči i članak u njemačkom listu Die Tageszeitung (TAZ) pod naslovom “U Zagrebu više nema mjesta za Tita”, u kojem se ističe da “nacionalističko-konzervativni lager” u Hrvatskoj želi zatrijeti sve što ima veze s Titom. Gradsko vijeće u kojem konzervativci imaju većinu, predvođenu bivšim socijaldemokratskim gradonačelnikom Milanom Bandićem, odlučilo je 21. srpnja Trg maršala Tita preimenovati u Trg Republike Hrvatske, piše TAZ.
“Josip Broz Tito pripadao je nesumnjivo među istaknute ličnosti 20. stoljeća. U vezi toga se slažu povjesničari, političari i ponajviše ljevičari”, konstatira TAZ u članku te postavlja pitanje zbog čega se Hrvatska odriče jednog od svojih najpoznatijih državnika u povijesti.
Pohvala Titovim partizanima i liberalnom jugoslavenskom socijalizmu
Ističe se da je Tito bio neupitni vođa partizana koji su se borili protiv talijanske i njemačke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, te da nije bilo niti jedne druge zemlje u Europi koja je bez značajne pomoći izvana uspjela pobijediti nacističke protivnike, što je uspjelo Titovom antifašističkom pokretu.
Partizani su u tome uspjeli jer su mobilizirali multinacionalni narodni oslobodilački pokret, te su se 1945. s pravom osjećali kao pobjednici.
TAZ napominje da su Titovi kritičari u pravu kada socijalističkoj Jugoslaviji poriču demokratičnost te da je Tito nesumnjivo bio diktator, ali se njegova diktatura razvijala. Ističe se da je Jugoslaviju oslobodio Staljinove kontrole, te da je Titova ekonomska politika u roku od dvadeset godina transformirala zaostalu zemlju u industrijsku. Jugoslavija je bila i na čelu Pokreta nesvrstanih, te vjerojatno i najliberalnija socijalistička zemlja na svijetu.
Ekstremisti u Hrvatskoj i Srbiji “ujedinjeni u mržnji prema Titu”
“Tito nije bio hrvatski domoljub, nego internacionalist”, piše TAZ i podsjeća na njegovu izjavu s kraja sedamdesetih da bi uvođenje demokracije rezultiralo time da si “međusobno otkinete glave”, što je potvrdio rat 1991. Podsjeća se i da su ustaše Istru i dijelove Dalmacije predali Italiji, te da su ih Titovi partizani vratili Hrvatskoj.
TAZ zaključuje da su nacionalistički ekstremisti u Hrvatskoj i Srbiji “ujedinjeni u mržnji prema Titu”, te citira filozofa Žarka Puhovskog koji kaže da se o Titu raspravlja u atmosferi “ideološke histerije”. Na kraju članka njemački list zaključuje: “U svakom slučaju, Tito će zadržati svoje mjesto u historiji.”
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati