NJEMAČKI političar Christian Schmidt od danas je novi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH i na tu dužnost stupa uz snažnu potporu Vijeća za provedbu mira (PIC), ali i uz najavu blokada iz bojkota iz Republike Srpske.

Formalna ceremonija primopredaje ovlasti između Schmidta, koji je u Sarajevo doputovao u subotu zajedno s članovima obitelji, i njegovog prethodnika Valentina Inzka najavljena je za ponedjeljak.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u nedjelju je ponovio kako s novim visoki predstavnikom ni on niti bilo tko drugi od dužnosnika iz RS-a neće surađivati jer smatraju da on nije zakonito izabran na tu dužnost.

Novi napad Dodika

"On (Schmidt) je neizabrani i nezakoniti visoki predstavnik. S njim se neće surađivati, neće se primjenjivati njegove odluke", kazao je Dodik konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci. Njemu smeta što Upravni odbor PIC-a o imenovanju Schmidta ništa nije pitao nikoga iz Republike Srpske pa tvrdi kako međunarodna zajednica time ruši Daytonski sporazum.

Dodikova je teza da je i PIC zapravo nezakonito tijelo te da visoki predstavnik nema ovlasti nametati nikakva rješenja, a da je njihovo djelovanje rezultat "arogancije zapadnih država". Sugerirao je kako je na djelu zapadna urota čiji je cilj bio derogirati status RS-a, a sada taj entitet "žele dokrajčiti". Te napore, kako tvrdi, predvodi upravo Njemačka, u suradnji s Austrijom, pa onima koji dolaze iz tih zemalja, zaključio je Dodik, nema razloga vjerovati.

Upravni odbor PIC-a u subotu je izrijekom dao jasnu potporu Schmidtu u provedbi njegova mandata, a Dodiku i njegovim istomišljenicima poručio da su blokade u prijetnje neprihvatljive i predstavljaju jasno kršenje Daytonskog sporazuma.

"Retorika i postupci koji podrivaju funkcioniranje države BiH uključujući bojkot institucija na državnoj razini i blokiranje vitalnih odluka, destabiliziraju zemlju i protivni su Daytonskom mirovnom sporazumu", stoji u izjavi Upravnog odbora PIC-a kojom je to tijelo reagiralo na odluke parlamenta RS-a da svojim zakonom na entitetskoj razini pokuša spriječiti primjenu izmjena Kaznenog zakona BiH čiji je cilj sankcionirati nijekanje ratnih zločina.

Inzkove izmjene

Te je izmjene u posljednjim danima svog mandata nametnuo Inzko i njima su predviđene kazne do pet godina zatvora za sve koji niječu sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima te nagrađuju njihove počinitelje.

Upravni odbor PIC-a podsjetio je kako je Inzko nametnuo ove zakonske izmjene jer su domaći političari godinama izbjegavali riješiti problem revizionističkih pokušaja da se umanje razmjere ratnih zločina u BiH, a posebice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Od ovog se stajališta ogradila Rusija, koja je također članica PIC-a, no ta je zemlja već godinama usamljena u svojim interpretacijama stanja u BiH, kao i u bezuvjetnoj potpori Dodiku i vlastima RS-a. Rusija je bezuspješno pokušala blokirati imenovanje Schmidta te ishoditi odluku o potpunom zatvaranju Ureda visokog predstavnika (OHR).

Upravni odbor PIC-a još je 2008. definirao program "5+2" odnosno pet ciljeva i dva uvjeta, čija je provedba preduvjet da se OHR zatvori.

Od tada je ispunjen samo jedan cilj, a to je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. I dalje nema nikakvih naznaka da bi se moglo riješiti pitanje raspodjele i upravljanja državnom i vojnom imovinom, nije u potpunosti provedena arbitražna odluka o statusu Brčkog, nije postignuta fiskalna održivost zemlje niti je uspostavljena vladavina prava.

Stalne političke napetosti i prijetnje odcjepljenjem RS-a dalekim ciljem čine pozitivnu procjenu ukupnog stanja u BiH, koju također mora donijeti Upravni odbor PIC-a, kako je to definirano još prije 13 godina.