Norveška otvorila novi memorijal za žrtve strašnog terorističkog napada na Utoyi
U NORVEŠKOJ je, nekoliko dana prije 15. obljetnice najsmrtonosnijeg terorističkog napada u mirnodopskoj povijesti zemlje, otvoren novi spomenik za 77 žrtava. Neonacist Anders Breivik 22. srpnja 2011. godine bombom je u Oslu ubio osmero ljudi, a potom je na otoku Utøya vatrenim oružjem usmrtio još 69 osoba, uglavnom tinejdžera u ljetnom kampu socijaldemokrata. U napadima su ranjene stotine ljudi, piše BBC.
Spomenik kao sjećanje i otpor
Preživjeli i obitelji žrtava okupili su se u nedjelju u Oslu na otkrivanju umjetničke instalacije nazvane "Upholding". Spomenik se sastoji od golemog plavog čeličnog okvira koji nosi 12 metara visok kameni mozaik. Prikazuje malu pticu močvaricu, slamu i grančice čiji se odraz vidi u vodi. Postavljen je u obnovljenoj vladinoj četvrti u Oslu, blizu mjesta gdje je 2011. eksplodirala bomba.
Autor djela Matias Faldbakken objasnio je da rad ima dvostruku svrhu: čuva sjećanje na žrtve i potiče javnost na demokratski otpor ekstremno desnim ideologijama koje su bile motiv napada. Faldbakken je rekao da je pticu prikazanu u mozaiku vidio upravo na otoku Utøya, gdje su mnogi ubijeni bili članovi mladeži norveške Laburističke stranke. Na spomeniku su uklesana imena svih 77 žrtava.
"Napad 22. srpnja 2011. nije bio usmjeren samo na pojedince, već je bio brutalan udar na našu demokraciju", izjavila je Merete Stamneshagen, voditeljica udruge za potporu žrtvama i preživjelima.
Breiviku više puta produljena kazna
Svečanom otvorenju u Oslu prisustvovali su norveški prijestolonasljednik Haakon i vladini dužnosnici. Prijestolonasljednik je posjetio i novi Centar 22. srpnja, koji služi kao nacionalni memorijalni i edukacijski centar posvećen napadima.
Breivik je 2012. godine osuđen na 21 godinu zatvora, što je maksimalna kazna u Norveškoj. Kazna se može produljivati sve dok se on bude smatrao prijetnjom za društvo.
Tijekom godina više je puta pokušao osporiti uvjete svoje kazne. Godine 2016. sud je djelomično presudio u njegovu korist zbog kršenja ljudskih prava, ali je ta odluka poništena godinu kasnije. Zahtjev za uvjetni otpust odbijen mu je 2022. jer je sud utvrdio da se nije promijenio i da je i dalje opasan. Prije dvije godine, 2024., bezuspješno je tužio državu zbog uvjeta izolacije u kojoj se nalazi iz sigurnosnih razloga.