NORVEŠKA se ove srijede oprašta od kralja Haralda V., modernog monarha koji je bio simbol jedinstva zemlje. Na sprovodu se očekuju brojni članovi europskih kraljevskih obitelji i visoki strani dužnosnici, piše Euronews. Počast 89-godišnjem kralju, koji je preminuo 28. kolovoza, u Oslu će odati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, britanski princ William, španjolski kraljevski par, predsjednici Finske, Njemačke i Češke te premijeri Francuske i Tajlanda.

Pogrebna povorka kreće iz kraljevske palače u podne. Lijes će na topničkom lafetu proći glavnom gradskom avenijom do luteranske katedrale, gdje ceremonija počinje u 13 sati, uz minutu šutnje u cijeloj zemlji.

Norveška kraljevska obitelj na čelu s novim kraljem Haakonom VIII. hodat će u povorci sa stranim članovima kraljevskih obitelji, šefovima država i drugim uglednicima. U automobilu će ih slijediti samo Haraldova udovica, 89-godišnja kraljica Sonja, i nova kraljica Mette-Marit, koja je u lipnju imala transplantaciju pluća.

Marius Borg Høiby, sin kraljice Mette-Marit iz prijašnje veze, dobio je dozvolu za prisustvovanje sprovodu. On je trenutno u kućnom pritvoru i čeka odluku o žalbi na presudu za silovanje i napad.

Dolazak su potvrdili i japanski prijestolonasljednik Akishino i princeza Kiko, članovi skandinavskih kraljevskih obitelji, belgijski i nizozemski kraljevski parovi, knez Albert od Monaka te jordanski kralj Abdullah II.

Visoke mjere sigurnosti

Na kraju vjerske službe četiri borbena zrakoplova F-35 preletjet će katedralu u formaciji "nestalog čovjeka" u trenutku prijenosa lijesa u kapelu tvrđave Akershus. Lijes će biti položen u kriptu kraljevskog mauzoleja, uz Haraldove roditelje te baku i djeda. Počivat će u sarkofagu vrijednom 1,7 milijuna eura, čiji je dizajn tajan.

Nakon pokopa, zastave diljem zemlje, spuštene na pola koplja od kraljeve smrti, ponovno će biti podignute, a crkvena zvona zvonit će jedan sat. Norveška policija angažirala je gotovo 3000 službenika za osiguranje, što je jedna od najvećih takvih operacija u povijesti zemlje. Raspoređeno je i oko 3500 vojnika, a nad velikim dijelom istočne Norveške uvedena su stroga ograničenja u zračnom prostoru.

Harald je na prijestolje stupio 1991. i u trenutku smrti bio je najstariji vladajući monarh u Europi. Premda je u starijoj dobi imao sve više zdravstvenih poteškoća, odbijao je abdicirati i uživao je iznimnu popularnost među Norvežanima.

U javnosti je ostao zapamćen kao simbol otvorene i tolerantne Norveške, a posebno se ističe njegov govor o različitosti iz 2016. godine, kojim je obilježio 25. obljetnicu svoje vladavine. "Norvežani su djevojke koje vole djevojke, dečki koji vole dečke, te djevojke i dečki koji vole jedni druge", rekao je tada kralj. "Norvežani vjeruju u Boga, Alaha, Svemir i ni u što", dodao je.

Ojačana monarhija

Tisuće Norvežana proteklog su tjedna odavale počast prolaskom pored kraljevog odra, a neki su u redu čekali satima. Trg ispred palače ispunjen je cvijećem, crtežima i svijećama koje su ostavili građani.

"Bio je djed nacije", izjavila je za agenciju AFP 81-godišnja Gunn Johnsen. Objasnila je da je putovala sat vremena vlakom kako bi mu odala počast. Njezina prijateljica, 64-godišnja Vigdis Simonsen, dodala je da je bio "velikodušan, uključiv i ljubazan".

U blizini Sveučilišta u Oslu postavljen je veliki plakat s fotografijom nasmiješenog Haralda i porukom: "Hvala ti na svemu." Anketa provedena nakon kraljeve smrti, čiji su rezultati objavljeni prošli tjedan, pokazuje da gotovo 72 posto Norvežana podržava monarhiju. To je porast od osam postotnih bodova u odnosu na svibanj.

Podrška je bila najniža u veljači, kada se 60 posto građana izjasnilo za očuvanje monarhije, a 27 posto protiv. Ugled kraljevske obitelji u to je vrijeme bio narušen s nekoliko skandala.

Kraljica Mette-Marit bila je posebno kritizirana zbog svojih prijašnjih veza s pokojnim američkim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom te zbog pravnih problema svojeg sina. Iako je 53-godišnji kralj Haakon VIII. vrlo popularan, javnost je i dalje izrazito podijeljena oko nove kraljice.