KORONAVIRUS

Norvežani se pitaju: Što bi bilo da smo donijeli iste mjere kao Šveđani?

Norvežani se pitaju: Što bi bilo da smo donijeli iste mjere kao Šveđani?
Foto: EPA

PROŠLE srijede norveška je premijerka Erna Solberg na nacionalnoj televiziji iznenada priznala da je paničarila.

Neke, možda i većina strogih mjera koje je Norveška uvela tijekom lockdowna zbog koronavirusa sada djeluju kao pretjerane.

Ravnateljica Instituta za javno zdravstvo: Mogli smo ostati otvoreni

"Je li trebalo zatvarati škole? Vjerojatno ne", rekla je Solberg, prenosi Daily Telegraph. Bio je to preventivni korak s kakvim se može izvući samo liderica narodnog i svakodnevnog stila kakva je Solberg.

"Vjerojatno sam mnoge odluke donijela iz straha", priznala je norveška premijerka, podsjećajući gledatelje na zastrašujuće prizore koji su dolazili iz Italije. Solberg nije prva u Norveškoj koja je zaključila da je zatvaranje škola i dječjih vrtića te određivanje da svi rade od kuće ili limitiranje okupljanja na pet osoba bilo pretjerano.

Još 5. svibnja norveški Institut za javno zdravstvo (FHI) objavio je kratku vijest da je u trenutku uvođenja karantenskih mjera, 12. ožujka, norveški reprodukcijski broj, odnosno broj ljudi koje zarazi svaka već zaražena osoba, pao ispod 1,1. Reprodukcijski broj je 19. ožujka bio ispod 1, piše Daily Telegraph.

"Naša je sadašnja procjena da smo vjerojatno mogli postići iste učinke i izbjeći neke nesretne posljedice time da se nismo zatvorili. Mogli smo ostati otvoreni uz mjere kontrole infekcije", rekla je u televizijskom intervjuu početkom svibnja Camilla Stoltenberg, glavna ravnateljica FHI-ja i sestra glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

Visoka socijalna i ekonomska cijena

Nitko ne sumnja u uspjeh Norveške u kontroliranju pandemije. U petak je u bolnicama bilo samo 30 ljudi s koronavirusom, od kojih je samo pet na respiratoru. Kroz cijeli tjedan umrla je samo jedna osoba. Stopa smrtnosti sada je 44 na milijun stanovnika, što je jedva desetinu stope smrtnosti u susjednoj Švedskoj, koja ima 4971 preminulih.

Međutim, ovaj uspjeh imao je vrlo visoku socijalnu i ekonomsku cijenu. Stručno povjerenstvo zaduženo za analizu troškova karantenskih mjera u travnju je procijenilo da je Norveška svoju strategiju svaki mjesec plaćala 2,3 milijarde funti.

S druge strane, s obzirom na to da je samo 0,7 posto stanovnika zaraženo, prema procjenama FHI-ja, u populaciji nema gotovo nikakvog imuniteta. Stručno povjerenstvo zaključilo je prošlog petka da Norveška treba izbjeći lockdown dođe li do drugog vala infekcije.

"Preporučujemo mnogo blaži pristup. Moramo započeti s mjerama na individualnoj razini, kao što to sada radimo, a bude li drugog vala, mjere treba provoditi lokalno gdje postoji zaraza i, ako je ikako moguće, izbjegavati primjenu na nacionalnoj razini", rekao je za Sunday Telegraph Steinar Holden, profesor ekonomije na Sveučilištu Oslo i predsjednik povjerenstva.

Trenutačna norveška strategija, korištenje testiranja, pronalaženja kontakata i kućna izolacija kako bi se smanjila razina infekcije bez strogih ograničenja bila bi najbolje rješenje, zaključuje se u izvještaju povjerenstva. Ali ako ova strategija suzbijanja ne uspije spriječiti porast broj slučajeva, treba pribjeći strategiji kočenja, koja će smanjiti brzinu prijenosa, ali neće spustiti reprodukcijski broj ispod 1. To je bolje od lockdowna.

"Budu li na duže vrijeme potrebna vrlo striktna ograničenja, onda troškovi postaju veći nego kod puštanja infekcije kroz populaciju. Bilo bi to neizmjerno skupo", rekao je Holden Telegraphu.

Zatvaranje škola koštalo je oko 520 milijuna funti mjesečno

Prema izvještaju povjerenstva, strategija kočenja koštala bi čak 20 milijardi funti manje nego striktne mjere, pod pretpostavkom da zaraženi stječu imunitet i da cjepiva neće biti do 2023. godine. Ali to bi također dovelo i do nešto više od 3000 novih smrtnih slučajeva.

Jedna od mjera za koju nitko ne misli da je ponovno treba uvesti je zatvaranje škola. Holdenovo povjerenstvo procijenilo je u travnju da je ova mjera koštala oko 520 milijuna funti mjesečno, a u najboljem slučaju imala je vrlo mali učinak po širenje infekcije. FHI je otišao i korak dalje i sugerirao da je zatvaranje škola možda čak i potaknulo širenje.

Margrethe Greve-Isdahl, liječnica i FHI-jeva stručnjakinja za infekcije u školama, rekla je Telegraphu da su škole trebale ostati otvorene zato što su mogle imati važnu ulogu i u informiranju imigrantskih zajednica, koje su bile nesrazmjerno pogođene pandemijom, o higijeni i mjerama socijalne distance.

"Djeca su mogla naučiti o tim mjerama u školi i onda poučiti svoje roditelje, djedove i bake, pa bi barem neke od ovih teško dostupnih manjina imale pozitivne učinke od slanja djece u škole", rekla je Margrethe Greve-Isdahl.

Tinejdžeri su se družili i nisu poštivali mjere

Krajem ožujka i u travnju postojala je bojazan da adolescenti više šire virus izvan škola nego što bi ga širili da su na nastavi.

"Bilo je velikih skupina adolescenata koji su se družili i pritom nisu slijedili preventivne mjere", objasnila je Greve-Isdahl. No, možda je glavni razlog što Norveška vrlo vjerojatno neće ponovno zatvoriti škole bez obzira na buduće valove zaraze to što je prepoznala učinak po najugroženije učenike.

"Postoji mnogo informacija o tome kako je zatvaranje škola negativno utjecalo na ekonomiju i na ranjive učenike. Njihov kompletan sustav skrbi se srušio. Mislim da bi bilo teško ponovno uvesti tako stroga ograničenja", kaže Greve-Isdahl.

Solberg: Mislim da smo učinili što je trebalo

Norveška je već odlučila da drugi lockdown nije put kojim treba ići koliko god se infekcija rasplamsala. Ali to ne znači da premijerka žali za bilo čime.

"Mislim da smo u ono vrijeme učinili što je trebalo. Temeljem informacija koje smo imali prihvatili smo opreznu strategiju", rekla je Solberg te dodala da vjerojatno nikad nećemo znati koja je karantenska mjera, ako je uopće koja, utjecala da broj zaraženih tako jako padne.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara