Nova čestica - egzotični barion, vrhunsko je otkriće znanstvenika IRB-a
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVA čestica egzotični barion, sastavljena od pet kvarkova (quark elementarna čestica koja izgrađuje hadrone), vrhunsko je otkriće znanstvenika Instituta "Ruđera Boškovića" (IRB) Kreše Kadije i suradnika Tome Antičića i Tatjane Šuše, koje je u svijetu već naišlo na vrlo pozitivne reakcije jer znanstvenici diljem svijeta puna tri desetljeća "tragaju" za takvim egzotičnim česticama .
O čemu je zapravo riječ i kako se dogodilo to otkriće, koje potvrđuje da Hrvatska doista ima vrhunsku znanost, znanstvenici su objasnili u razgovoru za Hinu uoči konferencije za novinare na kojoj će o tomu potanje izvijestiti.
Za razliku od užih znanstvenih krugova, široj javnosti sigurno je "egzotičan" i sam pojam barion (barion - elementarna čestica koja je hadron i ima polovični kvantni broj spina, sastoji se od tri kvarka), pa je nedvojbeno još veća nepoznanica kad se govori o "egzotičnomu barionu", sastavljenom od pet kvarkova.
Kadija je podsjetio da se sve do sada nađene čestice mogu podijeliti u dvije skupine - prijenosnike temeljnih sila (gravitacijske, elektromagnetske, slabe i jake) i tvari.
U početku 60-ih godina 20. st. otkriveno je puno čestica tvari, ali fizičari nisu znali objasniti njihova različita svojstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američki fizičar Murray Gell-Mann pronašao je način kako te čestice "okupiti u obitelji", za što je jedan od najvažnijih uvjeta bio da su sastavljene od manjih elementarnih čestica - kvarkova i njihovih antičestica - antikvarkova.
Najveća do sada pronađena skupina čestica tvari koje međudjeluju jakom silom naziva se hadroni, a oni se pak mogu podijeliti na mezone, koji se sastoje od jednoga kvarka i jednoga antikvarka te na barione - čestice koje se sastoje od tri kvarka.
Najlakši mezoni su pioni, a, primjerice, najlakši barioni - protoni i neutroni, od kojih je sastoji više od 99,9 posto tvari na Zemlji.
Ali, istaknuo je Kadija, kvantna kromodinamika dopušta da barioni mogu imati i više od tri kvarka, primjerice pet kvarkova (zapravo četiri kvarka i jedan antikvark). Po znanstvenim predviđanjima oni se mogu okupiti u jednu "obitelj" - tzv. antideseterolist od deset bariona s pentakvarkovskom strukturom.
Za egzotičnim barionom Kadija i suradnici počeli su tragati "usput" još na CERN-ovu pokusu NA49, u koji su uključeni a dizajniran je s ciljem da se pronađe nova tvar tzv. kvarkovsko-gluonska plazma za koju se vjeruje da je postojala nekoliko mikrosekunda nakon rođenja našega Svemira - tzv. Velikoga praska.
"Osim teškoionskih sudara NA49 kolaboracija proučavani su i hadronski - proton-proton sudari, što smo suradnici i ja prepoznali kao priliku da detaljnom analizom čestica, nastalih u proton-proton sudarima, pokušamo otkriti novu česticu. Za to smo pak imali samo sedam milijuna proton-proton događaja koje smo najprije trebali selektirati, očekujući da će se jedna egzotična čestica pojaviti u svakih dvjesto tisuća događaja", rekao je Kadija.
"Čini se da smo napravili dobar odabir jer smo uspjeli otkriti eksperimentalni signal", dodao je.
Iako rezultat IRB-ovih znanstvenika još nisu potvrdili drugi neovisni eksperimenti, Kadiju i suradnike već pozivaju na predavanja na međunarodnim skupovima i znanstvenim ustanovama.
Ističu da će rezultati njihovih pokusa omogućiti puno bolje razumijevanje prirode elementarnih interakcija, odnosno prirode uopće.
O čemu je zapravo riječ i kako se dogodilo to otkriće, koje potvrđuje da Hrvatska doista ima vrhunsku znanost, znanstvenici su objasnili u razgovoru za Hinu uoči konferencije za novinare na kojoj će o tomu potanje izvijestiti.
Za razliku od užih znanstvenih krugova, široj javnosti sigurno je "egzotičan" i sam pojam barion (barion - elementarna čestica koja je hadron i ima polovični kvantni broj spina, sastoji se od tri kvarka), pa je nedvojbeno još veća nepoznanica kad se govori o "egzotičnomu barionu", sastavljenom od pet kvarkova.
Kadija je podsjetio da se sve do sada nađene čestice mogu podijeliti u dvije skupine - prijenosnike temeljnih sila (gravitacijske, elektromagnetske, slabe i jake) i tvari.
U početku 60-ih godina 20. st. otkriveno je puno čestica tvari, ali fizičari nisu znali objasniti njihova različita svojstva.
Najveća do sada pronađena skupina čestica tvari koje međudjeluju jakom silom naziva se hadroni, a oni se pak mogu podijeliti na mezone, koji se sastoje od jednoga kvarka i jednoga antikvarka te na barione - čestice koje se sastoje od tri kvarka.
Najlakši mezoni su pioni, a, primjerice, najlakši barioni - protoni i neutroni, od kojih je sastoji više od 99,9 posto tvari na Zemlji.
Ali, istaknuo je Kadija, kvantna kromodinamika dopušta da barioni mogu imati i više od tri kvarka, primjerice pet kvarkova (zapravo četiri kvarka i jedan antikvark). Po znanstvenim predviđanjima oni se mogu okupiti u jednu "obitelj" - tzv. antideseterolist od deset bariona s pentakvarkovskom strukturom.
Za egzotičnim barionom Kadija i suradnici počeli su tragati "usput" još na CERN-ovu pokusu NA49, u koji su uključeni a dizajniran je s ciljem da se pronađe nova tvar tzv. kvarkovsko-gluonska plazma za koju se vjeruje da je postojala nekoliko mikrosekunda nakon rođenja našega Svemira - tzv. Velikoga praska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Osim teškoionskih sudara NA49 kolaboracija proučavani su i hadronski - proton-proton sudari, što smo suradnici i ja prepoznali kao priliku da detaljnom analizom čestica, nastalih u proton-proton sudarima, pokušamo otkriti novu česticu. Za to smo pak imali samo sedam milijuna proton-proton događaja koje smo najprije trebali selektirati, očekujući da će se jedna egzotična čestica pojaviti u svakih dvjesto tisuća događaja", rekao je Kadija.
"Čini se da smo napravili dobar odabir jer smo uspjeli otkriti eksperimentalni signal", dodao je.
Iako rezultat IRB-ovih znanstvenika još nisu potvrdili drugi neovisni eksperimenti, Kadiju i suradnike već pozivaju na predavanja na međunarodnim skupovima i znanstvenim ustanovama.
Ističu da će rezultati njihovih pokusa omogućiti puno bolje razumijevanje prirode elementarnih interakcija, odnosno prirode uopće.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati