Foto: 123rf, Amazon

RAD "od jutra do sutra" zvuči kao vrhunac produktivnosti, no sve više istraživanja otkriva upravo suprotno, piše Amanda Ruggeri za BBC.

"Neporecivo je utvrđeno da kvaliteta rada opada nakon dugog dana na poslu, a istraživači su otkrili da predugo radno vrijeme uništava kreativnost, šteti kognitivnim sposobnostima te da može dovesti do fizičkih oboljenja".

Josh Davis, autor knjige Two Awesome Hours (Dva sjajna sata), napominje da neprestanim radom "ne postižemo ništa".

Rad do smrti

Stalnim radom izlažemo se kroničnom stresu koji s vremenom postaje ekstremno opasan, upozorava znanstvenik i autor Andrew Smart.

Prema jednom istraživanju, prekovremeni rad pojačava rizik od bolesti srca za 40 posto – gotovo kao pušenje (50 posto).

Drugo je istraživanje pokazalo da pretjerani rad bitno podiže rizik od moždanog udara, a radnici koji rade dulje od 11 sati na dan su 2,5 puta podložniji depresiji od onih koji rade sedmero ili osmerosatne smjene.

U Japanu vlada prava epidemija smrti od pretjeranog rada, a fenomen ima i naziv – karoshi.

Godišnji odmor učinkovit je "melem" nakon dugih radnih dana: istraživanje provedeno među poslovnim ljudima u Helsinkiju otkrilo je da kratki godišnji odmori vode do bolesti i prerane smrti.
Iznenađujuće istraživanje nad 5000 radnika u Americi pokazalo je da su vjerojatniji kandidati za promaknuće ili povišicu bili – radnici koji su uzimali više slobodnih dana.

Porijeklo produktivnosti

"Modernim svijetom vlada opsesija učinkovitošću i produktivnošću. Međutim, neki od najkreativnijih svjetskih umova znali su važnost odmora i zabave. Pisac Henry Miller obvezao se na druženje i socijalizaciju, a Benjamin Franklin je svakoga dana 2 sata odvajao za ručak i često dokoličario.

Na svjetskoj razini ne postoji jasna poveznica između produktivnosti neke zemlje i prosječnog radnog dana. Prosječni radnik u Americi radi 4,6 sati na tjedan više od Norvežana, no Norveška ima viši BDP po stanovniku".

Eureka!

"No, zašto radni dan danas traje osam sati? Upravo stoga što su tvornice tijekom industrijske revolucije otkrile da su njihovi radnici produktivniji kada rade kraće od tada uobičajenog 10 do 16-satnog radnog dana.

Prema nekim nalazima, isti recept djelovao bi i danas. Istraživanja pokazuju da je 25-satni radni tjedan optimalan nakon četrdesete, a nedavni švedski eksperiment sa šesterosatnim radnim danom urodio je zdravijom i produktivnijom radnom snagom.

Rezultat je to načina na koji se ponašamo na radnom mjestu. Uredsko osoblje radeći provede 2 sata i 53 minute; ostatak vremena otpada na surfanje društvenim mrežama, čitanje vijesti, razgovor s kolegama i jelo, otkrivaju rezultati britanske ankete.
Kada na poslu dajemo sve od sebe, potrebno nam je više odmora. Prema štokholmskom psihologu K Andersu Ericssonu, većina ljudi bez odmora može raditi samo jedan sat.

Najuspješniji glazbenici, pisci i sportaši nikad ne rade više od pet sati na dan bez prestanka. Druga tajna njihova uspjeha su kratke pauze i drijemanje – za bolji fokus i izvedbu".

Aktivni odmor

"Naš mozak nikad nije besposlen. Tijekom odmora aktivira se osnovna komunikacijska mreža (eng. default-mode network) koja igra presudnu ulogu u konsolidaciji sjećanja i zamišljanju budućnosti. Isto područje aktivira se kada promatramo druge, razmišljamo o sebi, donosimo moralne sudove ili procjenjujemo tuđe emocije.

Drugim riječima, odmor nam pomaže pri pamćenju, predviđanju, društvenim interakcijama, empatiji i razumijevanju samih sebe.

Osnovna komunikacijska mreža zaslužna je za kreativnost, pa ne čudi da su velikim umovima najbolje ideje na pamet "padale" u kadi ili u šetnji.

O tomu na posljetku ovisi naša sreća, jer bez introspekcije ne uspijevamo svoja djela uklopiti u širu sliku i pridati im značenje, pa nam život postaje besmislen i isprazan, a to škodi fizičkom i psihičkom zdravlju".

Majmunski mozak

"Ako ste se ikad upustili u meditaciju, znate da je iznenađujuće teško ne raditi ništa. Svi nakon 30 sekundi posežemo za pametnim telefonom.

Neuroznanstvenica Helen Immordino-Yang objašnjava da se bitno područje mozga aktivira svaki put kada aktivno promišljamo o hipotetskoj situaciji – na primjer, u razgovoru s prijateljima ili dok čitamo knjigu.

Područje za kreativnost moguće je aktivirati i dok provjeravamo društvene mreže – ako se istinski zadubimo u sadržaj i oko njega stvorimo priču.

Za poništavanje štetnih učinaka pretjeranog rada nije potrebno mnogo. Znanstveno je potvrđeno da kreativnost podiže i jednostavna šetnja na otvorenom.

Meditacija je jedan od najboljih načina za poboljšanje kreativnosti, raspoloženja, pamćenja i fokusa, a pomažu i jednostavne aktivnosti poput crtanja ili pletenja".

"Napuštanje radnog stola ili gašenje društvenih mreža uvečer plaše nas zbog jednog razloga – straha od gubitka kontrole.

Međutim, čini se da bismo puno više postigli kada bi nam lakše postalo činiti manje", zaključuje Ruggeri za BBC.