OKVIRNI sporazum između SAD-a i Irana predviđa osnivanje privatnog fonda vrijednog 300 milijardi dolara namijenjenog poticanju ulaganja u Iran, a više od polovice tog iznosa već je rezervirano, otkrio je izvor izravno upućen u dogovor.

Fond je osmišljen kako bi objema stranama pružio gospodarski poticaj za sklapanje konačnog sporazuma o okončanju rata, dok se Washington i Teheran pripremaju za potpisivanje u petak, navodi izvor koji je želio ostati anoniman jer plan još nije javan, piše Reuters.

Iako je postojanje fonda ranije spomenuto, Reuters prvi otkriva da je više od polovice sredstava već osigurano te da će se fond u cijelosti sastojati od sredstava iz privatnog sektora.

Kontekst mirovnog sporazuma

Američki i iranski dužnosnici u nedjelju su potvrdili da su postigli dogovor o okviru za završetak rata, koji je započeo 28. veljače napadom američkih i izraelskih snaga na Iran.

Sporazumom se također predviđa ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog pravca za globalnu opskrbu naftom i plinom.

Privatna sredstva umjesto ratne odštete

Novi fond je privatno investicijsko sredstvo, a ne program obnove ili reparacija, i neće uključivati novac poreznih obveznika ni državne potpore, rekao je izvor. Dodao je da su tvrtke iz SAD-a, zaljevskih arapskih država, Azije, Južne Amerike i Afrike pristale sudjelovati u financiranju.

Obećana ulaganja obuhvaćaju sektore energetike, logistike, proizvodnje i transporta.

Visoki iranski izvor rekao je za Reuters da je Teheran prvotno od SAD-a tražio 400 milijardi dolara kao odštetu za ratnu štetu, no Washington je to odbio. Tada se pojavila ideja o fondu koji će nositi naziv Fond za obnovu i razvoj.

Prema tom mehanizmu, regionalne zemlje doprinosile bi na različite načine, primjerice odobravanjem zajmova, uspostavom kreditnih linija ili izravnim financiranjem obnove postrojenja oštećenih u ratu, poput čeličane Mobarakeh, rafinerija, zračnih luka i ostale infrastrukture.

Neiskorišteni potencijal iranskog gospodarstva

Iran, jedno od najvećih gospodarstava na Bliskom istoku, u posljednja četiri desetljeća nije privukao značajnija izravna strana ulaganja jer je uzastopnim američkim i međunarodnim sankcijama bio isključen s globalnih tržišta kapitala.

Zemlja posjeduje druge po veličini dokazane rezerve prirodnog plina i četvrte po veličini rezerve nafte na svijetu. Također ima mladu i obrazovanu populaciju od preko 92 milijuna ljudi, raznoliku industrijsku bazu i golem neiskorišteni potencijal u sektorima od petrokemije i rudarstva do turizma i poljoprivrede.

Uvjeti i daljnji koraci

Investicijski fond potpuno je odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine u inozemstvu. Izvor upućen u dogovor opisao ih je kao dva različita financijska mehanizma s različitim svrhama i rokovima.

Fond neće biti osnovan niti će postati operativan dok se ne postigne konačan i zadovoljavajući sporazum. Memorandum o razumijevanju, koji bi trebao biti potpisan, služi za strukturiranje procesa u sljedećih 60 dana. "Bit će osnovan tek nakon potpisivanja konačnog sporazuma", rekao je izvor. "Tijekom ovih 60 dana, upravitelji fonda radit će s Irancima i ulagačima na planiranju i definiranju projekata."

Glasnogovornica Bijele kuće uputila je na intervju potpredsjednika JD Vancea za CBS u ponedjeljak. On je izjavio da bi Iran mogao dobiti pristup fondu za obnovu od 300 milijardi dolara, koji podupiru zaljevske države, ako se bude pridržavao sporazuma s Washingtonom.

To uključuje demontažu nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala te prihvaćanje strogog režima inspekcija i provedbe.

Izvor nije želio otkriti kako će se fondom upravljati niti tko će biti zadužen za to, napominjući da ključni detalji tek trebaju biti dogovoreni.

Naveo je da su među onima koji su se obvezali tvrtke iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Država, ali je odbio dati potpun popis.

Memorandum od 60 dana predstavlja okvir, a ne konačni sporazum, a očekuje se da će američki i iranski pregovarači tijekom tog razdoblja raditi na više kolosijeka, pokrivajući nuklearna pitanja, sankcije i regionalnu sigurnost. Iransko ministarstvo vanjskih poslova, kao ni pakistansko koje je pomoglo u posredovanju oko investicijskog fonda, nisu odmah odgovorili na upite za komentar.