Novi ministar zdravstva otkrio što će prvo napraviti

Novi ministar zdravstva otkrio što će prvo napraviti
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

NAKON što je premijer Andrej Plenković potvrdio da će ga Hrvatskom saboru predložiti za novog ministra zdravstva, Vili Beroš izjavio je da će dati sve od sebe kako bi unaprijedio zdravstveni sustav i najavio da će odmah započeti razgovore sa strukovnim udrugama o problemu neplaćenih prekovremenih sati.

"Nastavit ću raditi na inicijativama koje su u Ministarstvu zdravstva započete i nastojati mnoge unaprijediti", rekao je Beroš Hini odmah nakon što je Plenković objavio da će nakon konzultacija s Odborom za zdravstvo HDZ-a, užim vodstvom stranke i parlamentarnom većinom u srijedu saboru predložiti Beroša za novog ministra zdravstva. 

Razgovori o neplaćenim prekovremenim satima

"Znam da smo ograničeni financijskim poteškoćama i da je malo vremena do kraja mandata, no bez obzira na to pristupit ću ozbiljno svim problemima - rješavanju ljudskih potencijala u zdravstvu i lista čekanja, te uspostavi hitne helikopterske službe kako bi se zdravstveni sustav osuvremenio, a pacijenti dobili bolju uslugu koju zaslužuju", istaknuo je Beroš.

Među prvim potezima bit će mu, kaže, razgovori s Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskim liječničkim sindikatom, Hrvatskim liječničkim zborom i Hrvatskom komorom medicinskih sestara o pitanjima vezanim uz status i unapređenje struke, među kojima je i rješavanje pitanja liječničkih tužbi zbog neplaćenih prekovremenih sati. 

Kao jednu od bitnih odrednica svoga djelovanja najavio je otvorenost Ministarstva zdravstva i dvostranu komunikaciju s hrvatskom javnošću. 

Neurokirurg Vili Beroš na dužnost pomoćnika smijenjenog Milana Kujundžića došao je u siječnju 2018. godine. Beroš je prije stupanja na tu dužnost bio pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre Milosrdnice, a u toj je bolnici od 1998. godine.

Uz posao u Vinogradskoj bolnici radio je i u Poliklinici Radiochirurgia, navedeno je na njegovoj internetskoj stranici.

U svom životopisu Beroš ističe da je od 2012. godine izvanredni sveučilišni profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, dopredsjednik Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju te stalni sudski vještak iz područja medicine.

Rođen je u Splitu, a osnovnu i srednju školu pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru, nakon čega upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu.

Imovinska kartica

Po podacima iz imovinske kartice objavljene na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, Beroš je zajedno sa suprugom vlasnik nekretnine u Rudešu površine 140 četvornih metara, čiju je vrijednost procijenio na više od milijun i pol kuna. U Beroševu vlasništvu je i nekretnina od 50 četvornih metara u Vrapču, a obje su nekretnine, među ostalim, plaćene kreditima.

Beroš i njegova supruga imaju dva kredita: 2016. podigli su 50.000 eura u Erste banci, dok od 2008. godine imaju kredit u Addiko banci od 75.550 eura.

U Jelsi Beroš je suvlasnik manjeg dijela stana i kuće s okućnicom, koje je dobio nasljeđivanjem.

U imovinskoj kartici ističe da na godišnjoj razini od drugih prihoda zaradi još 200.000 kuna, a supruga mu je zaposlena u Dječjem vrtiću Malešnica. Zajedno sa suprugom i dvoje djece ima štednju u iznosu od 25.000 eura.

Beroševa supruga vlasnica je automobila Audi A3 iz 2011. godine, vrijednog 75.000 kuna, sam Beroš vlasnik je Jeepa iz 2008. procijenjenog na 120.000 kuna, koji je kupio na kredit, a zajedno s trećim osobama vlasnik je glisera marke Fiart 23.

U imovinskoj kartici navodi i da je vlasnik sata marke Breitling, vrijednog 35.000 kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara