VIRUS koji uzrokuje bolest covid-19 širi se brže nego ikad u Južnoj Africi, rekao je predsjednik te zemlje u ponedjeljak, što je pokazatelj kako novi omikron soj pokreće pandemiju, ali postoje prve naznake da omikron možda izaziva manje ozbiljne bolesti od drugih oblika koronavirusa.

Istraživači u velikom bolničkom kompleksu u Pretoriji izvijestili su da su njihovi pacijenti s koronavirusom mnogo manje bolesni od onih koje su liječili prije te da druge bolnice bilježe iste trendove. Zapravo, većina njihovih zaraženih pacijenata primljena je iz drugih razloga i nemaju simptome covida, piše The New York Times.

No znanstvenici su upozorili da se ne treba previše pouzdati u spomenute potencijalne dobre ili loše vijesti poput nekih dokaza da prijašnja infekcija koronavirusom daje slab imunitet na omikron. Ova varijanta je otkrivena tek u studenome i potrebno je još studija prije nego što stručnjaci budu mogli pouzdano reći puno o njoj. Osim toga, pravi učinak koronavirusa ne osjeti se uvijek odmah, a hospitalizacije i smrtni slučajevi često znatno zaostaju za pojavom zaraze.

Dr. Emily S. Gurley, epidemiologinja na Johns Hopkins Bloomberg fakultetu javnog zdravlja, rekla je kako postoje znakovi da ovaj soj nije toliko zabrinjavajući: "Ne bi bilo šokantno da je to istina, ali nisam sigurna da to već možemo zaključiti."

Stroga ograničenja diljem svijeta

U nedostatku preciznijih informacija, nacionalne vlade reagirale su na omikron strogim ograničenjima međunarodnih putovanja i novim zahtjevima za cijepljenjem. Svjetski čelnici, koji su bili optuženi da su početkom pandemije reagirali presporo ili preslabo, sada žele ostaviti dojam kako reagiraju primjereno i pravovremeno, iako neki stručnjaci postavljaju pitanje jesu li ograničenja putovanja ipak pretjerana reakcija.

Omikron soj se brzo proširio i dosad je otkriven u više od 30 zemalja na šest kontinenata. Zdravstveni dužnosnici i istraživači kažu da bi to mogao biti najzarazniji oblik virusa dosad te da bi uskoro mogao zamijeniti delta soj, koji se pojavio prošle godine kao prevladavajući oblik. To je potaknulo strahove da bi svijet koji želi izaći iz dvogodišnje pandemije mogao završiti u još jednom ciklusu bolesti, izolacije i ekonomskih muka.

U Europi i Južnoj Africi postoje prvi pokazatelji da slučajevi omikrona mogu biti prilično blagi, iako se lako zaraziti. U Velikoj Britaniji vlada je u ponedjeljak priopćila da se broj slučajeva omikrona popeo na 336, dva i pol puta više nego u petak. Danska je prijavila 261 slučaj, što je četverostruko veći broj nego u petak, a tamošnji mediji izvijestili su da je tradicionalni blagdanski ručak za srednjoškolce možda doveo do superširenja te da su deseci ljudi zaraženi novim sojem.

Velika Britanija i Danska vrše neuobičajeno veliku količinu genomskog sekvenciranja uzoraka virusa, kako bi razlikovale jednu varijantu od druge i otkrile promjene, što sugerira da mnogi slučajevi omikrona u drugim zemljama jednostavno ostaju neotkriveni.

U ponedjeljak je SAD počeo zahtijevati od međunarodnih putnika koji ulaze u zemlju da imaju dokaz o negativnom testu na koronavirus koji je obavljen najviše 24 sata prije leta, što je standard koji je teško ispuniti. Ranije su potpuno cijepljeni putnici mogli pokazati negativne rezultate testova do 72 sata prije polaska.

Kina, predvodnik globalnog sektora putovanja i turizma, najavila je da će zadržati međunarodne letove na 2.2 posto razine prije pojave covida tijekom zime kako bi održala svoju strategiju nultog covida. Od kolovoza je Kina gotovo u potpunosti prestala izdavati nove putovnice, a od putnika koji dolaze zahtijeva se 14-dnevna karantena, opsežna papirologija i više testova na koronavirus.

Munjevito širenje u Južnoj Africi

U Južnoj Africi, gdje znanstvenici kažu da je omikron već postao dominantan, pandemija ponovno raste. Prije mjesec dana Južna Afrika je imala manje od 300 novih slučajeva dnevno, da bi u petak i subotu brojka bila više od 16.000. Brojke su nešto pale u nedjelju i ponedjeljak, ali to je možda zbog kašnjenja u izvješćivanju koje se često događa vikendom.

"Dok zemlja ulazi u četvrti val zaraze covidom-19, doživljavamo stopu infekcija koju nismo vidjeli od početka pandemije. Skoro četvrtina svih testova na covid-19 sada je pozitivna. Prije dva tjedna udio pozitivnih testova bio je oko dva posto”, napisao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa u otvorenom pismu naciji.

Izvješće koje su prošlog vikenda objavili liječnici u Pretoriji, administrativnoj prijestolnici Južne Afrike, nudi dosad najsnažniju podršku razumijevanju omikrona, iako je autor, dr. Fareed Abdullah, dao razloge za oprezno donošenje zaključaka. Dr. Abdullah, direktor Ureda za istraživanje HIV/AIDS-a i tuberkuloze pri Južnoafričkom vijeću za medicinska istraživanja, pregledao je 42 pacijenta s koronavirusom koji su prošli četvrtak bili u bolnici i otkrio da njih 29, odnosno 70 posto, može normalno disati običan zrak. Od 13 osoba koje su koristile dodatni kisik, četvero ih je bilo hospitalizirano iz razloga koji nisu povezani s covidom.

Samo jedan od 42 pacijenta bio je na intenzivnoj njezi, što je u skladu s podacima koje je prošlog tjedna objavio Nacionalni institut za zarazne bolesti, koji pokazuju da je samo 106 pacijenata bilo na intenzivnoj njezi u prethodna dva tjedna, unatoč porastu infekcija. Većina pacijenata primljena je zbog dijagnoza koje nisu povezane s covidom-19", navodi se u izvješću, a njihova infekcija je slučajno otkrivena zbog bolničke politike testiranja svih pacijenata. Rečeno je da dvije druge velike bolnice u pokrajini Gauteng, koja uključuje Pretoriju i Johannesburg, imaju čak niži postotak zaraženih pacijenata kojima je potreban kisik.

"Ovo za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel"

Dr. Abdullah je u jednom intervjuu rekao da je ušao na odjel za covid i pronašao prizor neprepoznatljiv iz prethodnih faza pandemije, kada bi bio pun zvukova aparata za kisik: "Od 17 pacijenata, četiri su bila na kisiku. To za mene nije odjel za covid, to je kao normalan odjel."

Dr. Gurley iz Johns Hopkinsa primijetila je da težina bolesti ne odražava samo soj već i kategoriju zaraženih osoba. Dvije godine od početka pandemije, mnogi ljudi imaju određenu razinu imuniteta na koronavirus kroz cijepljenje, prirodnu infekciju ili oboje, a to bi moglo dovesti do blažih slučajeva.

"Ne znamo kako čitati genetske sekvence da bismo točno rekli što će donijeti ovaj soj. Primamo više informacija iz Južne Afrike, koja ima populaciju s dosta postojećeg imuniteta", rekla je Gurley.

Dr. Maria D. van Kerkhove, tehnička voditeljica Svjetske zdravstvene organizacije za covid, rekla je u nedjelju kako bi se činjenica da omikron izaziva blažu bolest mogla uravnotežiti većim brojem slučajeva, što znači više hospitalizacija i smrtnih slučajeva.

80% oboljelih bilo mlađe od 50 godina

Dr. Abdullah je također pregledao svih 166 pacijenata s koronavirusom koji su primljeni u Biko-Tshwane bolnički kompleks u Pretoriji između 14. i 29. studenog i otkrio da je njihov prosječni boravak u bolnici bio samo 2.8 dana te da je manje od sedam posto pacijenata umrlo. Tijekom prethodnih 18 mjeseci prosječan boravak takvih pacijenata bio je 8.5 dana, a umrlo je 17 posto oboljelih. Kraći boravak značio bi manje opterećenje za bolnice.

Osamdeset posto od 166 pacijenata bilo je mlađe od 50 godina, a slične brojke zabilježene su u cijelom Gautengu, što je snažan kontrast s ranijim skupinama hospitaliziranih pacijenata s covidom, koji su obično bili stariji. To bi mogla biti posljedica relativno visoke stope cijepljenja kod osoba starijih od 50 godina u Južnoj Africi i niske stope kod mlađih ljudi, ali jedna od velikih nepoznanica o omikronu je nude li postojeća cjepiva snažnu zaštitu protiv njega.

Izvješće dr. Abdullaha treba uzeti s dozom opreza utoliko što su brojke u uzorku niske, nalazi nisu provjereni i ne zna se koliko je pacijenata imalo omikron, za razliku od drugih sojeva koronavirusa - iako je vlada prošlog tjedna izvijestila da već čini tri četvrtine svih uzoraka koronavirusa u Južnoj Africi. Dr. Abdullah prihvaća ove argumente i kaže kako može postojati kašnjenje između prvog pojavljivanja omikrona i porasta broja ozbiljnih bolesti i smrtnih slučajeva.

No, unatoč ogromnom porastu broja zaraženih, čini se da stopa smrtnosti od covida nije porasla u Južnoj Africi, zaključuje The New York Times.

Najveće europsko žarište omikrona

Čak 120 ljudi koji su u noći 26. studenog bili na božićnoj zabavi u restoranu u Oslu pozitivno je na koronu. Otprilike polovica njih je pozitivno testirana na omikron. Radi se o dosad najvećem poznatom žarištu omikrona u Europi. No, norveški državni epidemiolog kaže da svi zaraženi pokazuju blage simptome i da bi to moglo značiti početak kraja pandemije.

"Imaju simptome poput groznice, kašlja, glavobolje, bolova u mišićima, umora, ali za sada se nitko od njih nije ozbiljno razbolio i nitko od njih nije liječen u bolnici", rekao je za The Telegraph liječnik Tine Ravlo.

Norveški državni epidemiolog Frode Forland rekao je da je golem broj ljudi zaraženih na ovom događaju dokaz da je omikron znatno zarazniji od delta varijante.

"To je nada. To je najbolji scenarij koji možemo imati", rekao je. "To što postaje sve blaži, većina ljudi će se zaraziti i dobit će prirodni imunitet", dodaje.

Ako je zaista tako, to bi moglo označiti početak kraja pandemije covida, rekao je. "To je ono što smo već ranije vidjeli kod drugih bolesti. I naravno, onda to prijeđe u endemsku fazu", zaključuje.

Može li omikron zaustaviti epidemiju?

Mnogi stručnjaci za zarazne bolesti predviđaju da će koronavirus evoluirati u blaži oblik koji se pridružuje godišnjoj mješavini sezonskih respiratornih virusa. Može li omikron biti soj koji kreće tim putem? Prerano je početi razmišljati o tome, izjavilo je nekoliko stručnjaka za CNN. 

"Čak i pod pretpostavkom da je umetak došao od virusa obične prehlade, vjerojatno više ne bi nalikovao virusu prehlade. To je mali dio genetskog materijala i možda nije nužno na dijelu virusa koji bi utjecao na njegovu virulentnost", rekao je virolog Robert Garry s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Tulane.

"Ideja da je ova varijanta blaža čisto je nagađanje. Nema razloga misliti da je tako", rekao je Michael Worobey, koji vodi odjel za evolucijsku biologiju na Sveučilištu Arizona.

Osim toga, nije bilo dovoljno vremena za potvrdu da omikron uzrokuje uglavnom blagu bolest. Potrebno je od dva dana do dva tjedna da se razviju simptomi nakon izlaganja koronavirusu. Nije bilo dovoljno vremena da se sazna kolika je vjerojatnost da će omikron uzrokovati tešku bolest, ističe dr. William Schaffner, medicinski direktor u Nacionalnoj zakladi za zarazne bolesti i stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu Vanderbilt.

"Postoji razlika između nade i stvarnosti. Dobro je nadati se, ali prerano je zaključiti da omikron uzrokuje samo blage infekcije. Nemamo te podatke", rekao je Schaffner za CNN.

Virus koji je zarazniji, a uzrokuje blažu bolest, upravo je ono što su znanstvenici očekivali. Vjeruju da bi ovaj koronavirus mogao evoluirati i postati sličniji drugim virusima prehlade, no još uvijek ne mogu biti sigurni u to. Osim toga, nije jasno može li omikron istisnuti deltu u zemljama poput SAD-a, ističe dr. Crystal Watson iz Johnsa Hopkinsa.

"Čak i ako zbog cjepiva imamo dobru zaštitu od teških bolesti i smrti od cjepiva, veliki porast omikrona i dalje bi mogao biti opasan ako je visoko prenosiv. Visoki brojevi mogu značiti mnogo ljudi u bolnici. Oni mogu stvoriti teret po zdravstveni sustav, posebice se to odnosi na ljude koji nisu zaštićeni cijepljenjem ili prethodnim infekcijama", rekla je Watson i dodala: "Izgubili smo puno osoblja, a ljudi su stvarno iscrpljeni. Sam sustav je iscrpljen."

Fauci o omikronu: Gotovo sigurno nije opasniji od delte

Vodeći američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je za AFP da, iako će biti potrebni tjedni za procjenu ozbiljnosti nove varijante omikron, rane naznake upućuju na to da nije gori od prethodnih sojeva, već da je vjerojatno i blaži.

Nova varijanta je "očito visoko prenosiva", vrlo vjerojatno više od delte, trenutno dominantne globalne vrste, rekao je Fauci. Zbirni epidemiološki podaci iz cijelog svijeta također pokazuju da su veće šanse za ponovne infekcije u slučaju omikrona.

Što se tiče ozbiljnosti, "gotovo sigurno nije opasniji od delte", rekao je Fauci. "Postoje naznake da bi mogao biti čak i manje ozbiljan, jer kada pogledate neke od skupina koje se prate u Južnoj Africi, čini se da je omjer između broja infekcija i broja hospitalizacija manji nego kod delte", dodao je.

No, dodao je da je važno ne tumačiti previše ozbiljno ove podatke jer je populacija koju su pratili bila mlada i bila je manja vjerojatnost da će biti hospitalizirana.

Fauci je rekao da je "najbolji scenarij" prenosiviji virus koji ne uzrokuje teže bolesti i ne dovodi do porasta hospitalizacija i smrti. "Najgori je scenarij da ne samo da je vrlo prenosiv, već također uzrokuje tešku bolest, a onda imate još jedan val infekcija koji vjerojatno neće biti ugušen cjepivima i prethodnim oboljenjima", dodao je.

"Mislim da se taj najgori scenarij neće dogoditi, ali nikad se ne zna", zaključio je.

WHO: Delta je glavni problem u Europi, ne omikron

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je danas da još nije jasno je li varijanta omikron zaraznija niti uzrokuje li manje ili više teške bolesti.

"Još se ne vidi kako će i hoće li posljednja varijanta biti više prenosiva ili manje ili više teška", rekao je regionalni direktor WHO-a za Europu dr. Hans Kluge na konferenciji za novinare.

Tijekom brifinga, koji je bio usredotočen na Europu i središnju Aziju, Kluge je rekao da je, iako je varijanta omikron "na vidiku i u usponu", upravo varijanta delta trenutno problem u regiji.

"Međutim, pobjeda protiv delte danas je pobjeda nad omikronom sutra, prije nego što se proširi", rekao je Kluge, dodajući: "Naša je zadaća stabilizirati pandemiju, a to ne znači jednu po jednu varijantu, već sve varijante odjednom."