Novi prijedlog EU-a: Države koje ne žele primiti migrante morat će platiti

Novi prijedlog EU-a: Države koje ne žele primiti migrante morat će platiti
Foto: EPA

VLADE članica Europske unije koje odbijaju primiti migrante mogle bi umjesto toga platiti da budu izuzete iz sustava podjele migranata među članicama bloka, predložile su Francuska i Njemačka nastojeći okončati dugotrajne razmirice zbog migracije.

Ta mjera odražava nestrpljivost u pogledu napretka u reformi pravila EU-a za dobivanje azila uoči izbora za Europski parlament u svibnju, rekli su diplomati.

Svrha te mjere jest smanjiti razlike između država u središnjoj Europi koje se boje da bi takve promjene mogle potaknuti dolazak još većeg broja migranata, i onih poput Italije, gdje su mnogi tražitelji azila došli do Europe i koja je, po sadašnjim pravilima, odgovorna za njihov smještaj.

Posebno pravilo za ljude pokupljene na moru

Prema dokumentu koji kruži među ministrima unutarnjih poslova zemalja EU-a u Bruxellesu, a na uvid ga je dobio Reuters, zemlje u koje su migranti prvotno ušli bile bi odgovorne oko osam godina - manje od 10 godina koliko je prije predlagao Berlin. Njemačka je primila glavninu ljudi koji su prvi stigli u Europu došavši u Grčku ili Italiju.

I u daljnjem ustupku Rimu, trebalo bi postojati posebno pravilo za ljude koji su stigli nakon što su pokupljeni na moru - talijanska populistička vlada odbila je pustiti da brodovi s migrantima pristanu u njihove luke kako se ne bi morala njima baviti.

Vlade bi dalje imale obvezu prihvatiti tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, no iznimke bi mogle biti ako države poduzmu "alternativne mjere solidarnosti".

To znači da bi te zemlje uplaćivale u proračun EU-a ili platile za razvojne projekte  u Africi, rekli su diplomati nastojeći okončati podjele među državama EU-a poput Njemačke, koja je voljna prihvatiti migrante, i istočnoeuropskih zemalja poput Mađarske, koja odbija jamčiti azil.

Prihvatljiv kompromis

Dosad je ove godine putem Sredozemlja došlo manje od 100.000 migranata, prema podacima UN-a, no njihov priljev 2015. na koji je blok bio nepripremljen, zaoštrio je stavove južnih i istočnih europskih zemalja  protiv migracije.

U dokumentu se navodi da bi EU trebao imati prikladan mehanizam da se izbjegnu situacije u kojima bi sve vlade EU-a izabrale platiti kako bi se izvukle od svake odgovornosti te da bi trebalo postaviti osmogodišnje razdoblje za bilo kakvu vrstu aranžmana.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani rekao je u listopadu da bi više novca za razvoj Afrike mogao biti prihvatljiv kompromis za istočnoeuropske, nekadašnje komunističke zemlje koje odbijaju prihvatiti migrante, uglavnom iz muslimanskih zemalja.

Njemačka, Francuska i Nizozemska prije su zahtijevale solidarnost svih članica EU-a, no sada su otvorenije prema mogućnosti da se druge članice mogu novčano iskupiti i isključiti  iz sheme o raspodjeli migranata, koju je prvotno postavila Europska komisija u nizu prijedloga 2015. 

Vjerojatno će za svaki politički dogovor trebati vremena, rekli su diplomati, posebice stoga što su mađarski premijer Viktor Orban i euroskeptična talijanska vlada svoj politički imidž izgradile na antiimigracijskoj politici. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara