VLADA priprema novi Zakon o najmu stanova kojim želi jasnije urediti odnose između najmoprimaca i najmodavaca, ograničiti proizvoljno povećavanje najamnina i ubrzati postupke iseljenja kada se ugovor ne poštuje. Novi zakon trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.

Jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona je snažan rast broja ugovora o dugoročnom najmu. U Dnevniku HRT-a je navedeno da je njihov broj u posljednjih šest godina porastao sa 100.000 na 240.000, odnosno gotovo dva i pol puta.

Najamnina bi se mogla povećavati samo jednom godišnje

Jedna od važnijih novosti je ograničenje povećanja najamnine. Prema prijedlogu, najamnina bi se mogla povećati jednom godišnje, a rast ne bi smio biti veći od stope rasta cijena stambenih nekretnina. U prilogu Dnevnika HRT-a navodi se da se ta stopa ove godine kreće između 14 i 15 posto.

Cilj je, kako je objašnjeno, najmoprimcima dati veću pravnu sigurnost i spriječiti situacije u kojima se cijena najma mijenja proizvoljno ili bez jasnih pravila.

Ugovori bi se solemnizirali kod javnog bilježnika

Novi zakon predviđa i obvezno sklapanje ugovora kod javnog bilježnika. Time bi se, prema objašnjenju iz Dnevnika, obje strane jasnije upoznale sa svojim pravima i obvezama, a ugovori bi sadržavali i ovršne klauzule.

To bi trebalo omogućiti brže postupanje u slučaju kršenja ugovora, bez dugotrajnih parničnih postupaka. Državni tajnik Željko Uhlir rekao je da bi se, ako dođe do potrebe za iseljenjem, postupalo prema jasno propisanim rokovima i koracima. Najprije bi išla opomena, a ako ona ne bi dala rezultat, slijedio bi ovršni postupak temeljen na solemniziranom ugovoru.

Trošak solemnizacije snosio bi najmodavac

Prema riječima državnog tajnika, trošak solemnizacije ugovora snosio bi najmodavac.

Uhlir je rekao da bi takva procedura imala višestruku korist: javni bilježnik upoznao bi obje strane s odredbama ugovora, povećala bi se sigurnost i najmoprimca i najmodavca, a ugovor bi se izravno povezivao i s Poreznom upravom.

Vlasnicima bi se olakšalo iseljenje najmoprimaca koji krše ugovor

Novi zakon trebao bi istodobno povećati sigurnost vlasnika stanova. Jedan od problema koji najmodavci često ističu jest dugotrajnost postupka iseljenja najmoprimca koji ne poštuje ugovor.

Prema Uhliru, novi zakon uvodi jasne rokove i postupke, a ugovor bi bio ovršan bez potrebe za prethodnim sudskim postupkom. Time bi se iseljenje u slučajevima kada za njega postoje zakonski uvjeti trebalo znatno ubrzati.

Cilj je smanjiti crno tržište najma

Velik problem ostaje i neprijavljeni dugoročni najam. U prilogu HRT-a navodi se da Vlada želi povećati broj legalno prijavljenih ugovora i povezati sustav najma s Poreznom upravom.

Uhlir je rekao da je uvođenje poreza na nekretnine već potaknulo dio vlasnika koji su bili na crnom tržištu da legaliziraju najam. Naveo je i da je od 2024. do 2025. broj ugovora o najmu povećan za 75.000.

Stručnjaci upozoravaju da treba zaštititi i vlasnike

U prilogu je istaknuto i da se veća ponuda stanova za najam ne može postići bez zaštite vlasnika nekretnina.

Stručnjaci upozoravaju da će vlasnik koji strahuje da neće moći vratiti nekretninu u dogovorenom roku ili pod dogovorenim uvjetima taj rizik uračunati u cijenu ili će stan uopće povući s tržišta.

Zakon bi trebao stupiti na snagu početkom 2027.

Novi zakon uskoro bi trebao u redovitu saborsku proceduru, a planirano je da stupi na snagu 1. siječnja 2027. godine.